Četvrtak, 30. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

NASA-in teleskop James Webb izdržao prvo svemirsko rešetanje: “Udar je bio veći od naših predviđanja”

Preuzmite sliku

NASA-in svemirski teleskop James Webb prošao je svoje prvo veće vatreno krštenje u svemiru, nakon što je pretrpio udar mikrometeorita, većeg od predviđanja njegovih inženjera.

Prostor u svemiru koji zauzima NASA-in teleskop James Webb nije potpuni vakuum, a obzirom na to dogodilo se nešto neizbježno i očekivano. Sićušni komad stijene, odnosno mikrometeorit, udario je u jedan od Webbovih ogledalnih – segmenata.

Ipak, potrebe za panikom nema. Inženjeri koji su izgradili teleskop veoma su svjesni opasnosti svemirskog okoliša, a Webb je stoga pažljivo dizajniran da ih izdrži.

Uvijek smo znali da će Webb morati izdržati svemirsko okruženje, koje uključuje oštro ultraljubičasto svjetlo i nabijene čestice sa Sunca, kozmičke zrake iz egzotičnih izvora u galaksiji i povremene udare mikrometeoroida unutar našeg Sunčevog sistema. Mi smo dizajnirali i izgradili Webb s marginom performansi, optičkom, toplinskom, električnom, mehaničkom , kako bismo osigurali da može obavljati svoju ambicioznu naučnu misiju čak i nakon mnogo godina u svemiru, kaže inženjer i tehnički zamjenik voditelja projekta Paul Geithner iz NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard.

Webb se smjestio na području 1,5 miliona kilometara od Zemlje pod nazivom L2. To je ono što je poznato kao Lagrangeova tačka, gdje se gravitacijska interakcija između dva orbitirajuća tijela (u ovom slučaju Zemlje i Sunca) balansira sa centripetalnom silom orbite kako bi se stvorio stabilan džep u kojem se mogu nalaziti “parkirani” objekti male mase, kako bi se smanjila potrošnja goriva.

Očekivane nevolje

To je vrlo korisno za nauku, ali ove regije mogu sakupljati i druge stvari.

Jupiter, na primjer, ima rojeve asteroida koji dijele njegovu orbitu u dvije Lagrangeove tačke koje dijeli sa Suncem. Drugi planeti također imaju asteroide u svojim Lagrangeovim tačkama, iako manje od Jupitera.

Nejasno je koliko je točno prašine L2 skupio, ali bilo bi glupo očekivati ​​da je regija uopće nije skupila.

Webbov dizajn uračunao je i te opasnosti

Dakle, Webb je posebno konstruiran da izdrži bombardovane čestica veličine prašine koje putuju veoma velikim brzinama. Ne samo da je dizajn Webba uključivao simulacije, inženjeri su proveli probne utjecaje na uzorke ogledala kako bi razumjeli kakvi bi mogli biti učinci svemirskog okruženja i pokušali ih ublažiti.

Udari mogu pomicati segmente ogledala, ali teleskop ima senzore za mjerenje položaja ogledala i mogućnost njihovog podešavanja kako bi se ispravila izobličenja koja mogu rezultirati. Kontrola misije ovdje na Zemlji također može poslati prilagodbe Webbu da vrati ogledala tamo gdje bi trebala biti. Njegova optika može se čak unaprijed okrenuti od poznatih kiša meteora.

Webb je izgrađen s ogromnim marginama pogreške, tako da fizička degradacija koja se očekuje tokom vremena neće dovesti misiju do njenog prijevremenog kraja. Vjerovatno je u boljem položaju od Hubblea, koji je, u niskoj orbiti Zemlje, bio podvrgnut ne samo udarima mikrometeorita, već i stalnom bombardiranju svemirskih krhotina.

Međutim, za razliku od Hubblea, udaljenost do Webba znači da tehničari neće moći fizički posjetiti i izvršiti popravke.

Događaj ipak veći od očekivanog

Mikrometeoroid koji je udario u teleskop, negdje između 23. i 25. maja, bio je slučajan događaj. Uticaj je, međutim, bio veći od očekivanog, što znači da predstavlja priliku za bolje razumijevanje okruženja L2 i pokušaj pronalaženja strategije za zaštitu teleskopa u budućnosti.

S Webbovim ogledalima izloženim svemiru, očekivali smo da će povremeni udari mikrometeoroita graciozno pogoršati performanse teleskopa tokom vremena. Od lansiranja, imali smo četiri manja mjerljiva udara mikrometeoroita koji su bili u skladu s očekivanjima, a ovaj nedavno je veći od naših predviđanja degradacije. Upotrijebit ćemo ove podatke o letu kako bismo ažurirali našu analizu performansi tokom vremena i također razvili operativne pristupe kako bismo osigurali da maksimiziramo performanse Webbovih slika u najboljoj mogućoj mjeri u godinama koje dolaze, kaže Webbov upravitelj elemenata optičkog teleskopa Lee Feinberg iz NASA-e Goddard.

Prve Webbove slike u punoj boji i spektroskopske slike još uvijek trebaju stići prema rasporedu, 12. jula 2022. Događaj je to koji naučnici, ali i javnost s nestrpljenjem čekaju. (Zimo.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,