Utorak, 28. Juna 2022.
Tuzlanski.ba logo

NASA-in svemirski teleskop James Webb sprema se istražiti dvije neobične “super-Zemlje” u dosad neviđenim detaljima

Preuzmite sliku

NASA-in vemirski teleskop James Webb planira istražiti čudne, nove stjenovite svjetove u dosad neviđenim detaljima.

Stjenovite planete teže je uočiti nego plinovite divove s trenutnom tehnologijom teleskopa, zbog relativne svjetline manjih planeta pored zvijezde i njihove relativno male veličine. No Webbovo moćno ogledalo i položaj u dubokom svemiru trebali bi mu omogućiti da ispita dva stjenovita planeta nešto veća od Zemlje, poznata i kao takozvane “super-Zemlje”.

Niti jedan od ovih svjetova nije nastanjen, ali njihovo istraživanje i dalje bi moglo biti poligon za buduća dubinska proučavanja egzoplaneta sličnih Zemlji. Dva planeta koje su Webbovi astronomi istaknuli uključuju super vrući, lavom prekriveni 55 Cancri e i LHS 3844 b, kojem nedostaje značajna atmosfera.

55 Cancri e kruži oko svoje matične zvijezde na tijesnoj udaljenosti od 2,4 miliona kilometara, što predstavlja oko četiri posto relativne udaljenosti između Merkura i Sunca.

Obilazeći svoju zvijezdu jednom svakih 18 sati, taj planet ima površinsku temperaturu iznad tačke taljenja većine vrsta stijena. Naučnici su također pretpostavili da je planet plimski privezan uz zvijezdu, što znači da je jedna strana uvijek okrenuta prema užarenom suncu, iako opažanja NASA-inog svemirskog teleskopa Spitzer sugeriraju da bi najtoplija zona mogla biti malo pomaknuta.

Naučnici kažu da bi offset toplina mogla biti posljedica guste atmosfere koja može prenositi toplinu oko planeta ili zato što noću pada kiša lave u procesu koji uklanja toplinu iz atmosfere. Noćna lava također sugerira ciklus dan-noć, koji bi mogao biti posljedica rezonancije 3:2, ili tri rotacije za svake dvije orbite, koje vidimo i na Merkuru u našem vlastitom Sunčevom sistemu.

Dva tima testirat će slijedeće hipoteze: jedan pod vodstvom naučnika Renyua Hua iz NASA-inog laboratorija za mlazni pogon ispitivat će toplinsku emisiju planeta u potrazi za znakovima atmosfere, dok će drugi tim predvođen Alexisom Brandekerom, izvanrednim profesorom sa Univerziteta u Stockholmu, mjeriti toplinu emisija sa osvijetljene strane planeta 55 Cancri e.

LHS 3844 b također ima sličnu orbitu i okreće se oko svoje matične zvijezde jednom svakih 11 sati. Zvijezda je, međutim, manja i hladnija od one od 55 Cancri e. Dakle, površina planeta je vjerojatno mnogo hladnija, a Spitzerova opažanja su pokazala da na planetu vjerovatno nema značajnije atmosfere.

Tim predvođen astronomom Laurom Kreidberg s Instituta za astronomiju Max Planck, nada se da će uhvatiti signal površine pomoću spektroskopije, u kojoj različite valne duljine svjetlosti sugerišu različite elemente. Spektri toplinske emisije dnevne svjetlosne strane planeta uspoređivat će se s poznatim stijenama poput bazalta i granita kako bi se vidjelo mogu li otkriti površinski sastav tog planeta.

Ova dva istraživanja dat će nam fantastične nove perspektive na planete slične Zemlji općenito, pomažući nam da saznamo kakva je rana Zemlja mogla biti kad je bila vruća kao što su ovi planeti danas, rekla je Kreidberg.

Webb teleskop sada radi na postupcima puštanja u pogon u kasnijoj fazi, kao što je praćenje ciljeva u Sunčevom sustavu i kretanje između toplijih i hladnijih stavova, kako bi testirao snagu svog ogledala i poravnanja instrumenta. Opservatorij vrijedan 10 milijardi dolara trebao bi završiti puštanje u rad oko lipnja ili tako nešto i prijeći u svoj prvi ciklus promatranja ubrzo nakon toga. (Zimo.hr)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: ,