Srijeda, 27. Januara 2021.
Tuzlanski.ba logo

Loša procjena: Nijemci nemaju cjepivo koje su sami napravili

Preuzmite sliku

„Grube greške“, „nemar“, „mizerija“ – to su pridjevi kojima se opisuje tempo cijepljenja u Njemačkoj i EU-u. Pikantno je što je BioNTechovo cjepivo razvijeno u Mainzu, ali ga vlasti u Berlinu nisu pribavile na vrijeme.

„Smatram da je trenutna situacija rezultat toga što su odgovorni grubo zakazali”, rekla je Frauke Zipp, neurološkinja iz njemačke Nacionalne akademije nauka Leopoldina. To su jasne riječi žene koja spada u najvažnije savjetnike Vlade tokom pandemije.

Ona je za list Die Welt podsjetila da je krajem ljeta postojala ponuda BioNTecha da Berlin pribavi puno više doza cjepiva. „Zašto tada nije naručeno više cjepiva, uz rizik?“, pita se Zipp.

U Njemačku će do kraja januara stići svega tri do četiri miliona doza cjepiva protiv korone. To ni izbliza nije dovoljno da se cijepi ni prioritetna grupa koja broji gotovo devet miliona ljudi – starijih od 80 godina, stanara staračkih domova i medicinskog osoblja na prvoj liniji borbe protiv virusa.

Službeni Berlin je predugovorima i ugovorima osigurao oko 300 miliona doza od raznih proizvođača, djelomično preko EU-a, a djelimično i samostalno. To je u teoriji dovoljno da se čitavo stanovništvo dvaput cijepi, ali je problem što većina tih vakcina ili još nije odobrena ili će biti proizvedena ko zna kada.

  • Opozicija kritikuje

    Prema datoteci Our World in Data, od 27. decembra, kada je širom EU-a započelo cijepljenje, u Njemačkoj je prvu dozu vakcine dobilo svega oko dvjeto hiljada ljudi. Kvota cijepljenih je time oko 0,25 odsto. Slično sporo se stvar odvija u cijelom EU-u.

    Istovremeno je Izrael već cijepio 12,59 posto populacije, a bolje od Njemačke stoje i Velika Britanija i Sjedinjene Države koji su nešto ranije počeli s imunizacijom.

    Michael Theurer, zastupnik Liberala u njemačkom parlamentu Bundestagu, kritikuje ministra zdravlja Jensa Spahna da je tokom jeseni propustio priliku reagovati na brz razvoj njemačkog cjepiva iz BioNTecha i osigurati više doza. „Mora se razjasniti gdje je nastao ovaj emar“, kaže i Jan Korte, zastupnik Ljevice, koji traži da se ministar izjasni pred zastupnicima u parlamentu.

    Spahn je međutim odgovorio da „sve u svemu“ vakcinacija teče dobro i prema najavama. „Podrazumijeva se da bi bilo lijepo imati više cjepiva i mi radimo u tom pravcu“, rekao je ministar. U igri je otvaranje proizvodnog pogona za BioNTech-Pfizerovo cjepivo kod Marburga.

    Klađenje na pogrešne konje

    Bavarski premijer Marcus Söder prebacuje krivicu na Evropsku uniju koja je u ime članica naručila najveći kontingent cjepiva. „Evropska komisija je previše birokratski planirala: naručili su premalo od pravih proizvođača i predugo su pregovarali o cijeni“, rekao je Söder za tabloid Bild.

    EU i Njemačka su se najviše oslonili na klasično cjepivo AstraZenece koje se može proizvoditi u većim količinama i po niskoj cijeni – ali još nemaju dozvolu za upotrebu. Bruxelles je početkom septembra naručio 200 miliona doza od BioNTecha i dobio opciju za još sto miliona.

    Puno ranije su već druge zemlje kupile puno veće količine tog istog cjepiva u odnosu na broj stanovnika: Velika Britanija je uzela 30 miliona, SAD čak 600 miliona, a Japan 120 miliona. „Teško je objasniti kako to da je dobro cjepivo razvijeno u Njemačkoj, ali da se negdje drugo brže i više cijepi“, rekao je Söder.

    Slično razmišlja i Klaus Remme, novinar radija Deutschlandfunk: „Naravno da se ljetos nije moglo znati koje će cjepivo dobiti trku, ali s obzirom da šampion BioNTech dolazi iz naše zemlje, može se postaviti pitanje kako to da Vlada nije kod njih pravovremeno naručila velike količine“, kaže Remme.

    I osnivač BioNTecha Ugur Sahin je u intervjuu za aktuelno izdanje magazina Spiegel ukazao da su druge zemlje brže kupovale njihovo cjepivo od EU-a. „Evropska unija nema direktnu nadležnost jer i članice imaju pravo glasa. U situaciji kada se pregovara, a postoji velika potražnja, to oduzima vrijeme“, rekao je Sahin. Zato sada situacija sa cijepljenjem u Njemačkoj „nije ružičasta“, rekao je ovaj naučnik.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje