Subota, 18. Maja 2024.
Tuzlanski.ba logo

Koji se dio Evrope najviše zagrijava?

Preuzmite sliku

Prošla godina je bila najtoplija zabilježena za mnoge evropske zemlje i peta ili šesta najtoplija za cijelu planetu. Ali neka mjesta se zagrijavaju brže od drugih. Između 2012. i 2021. prosječne globalne temperature bile su za 1,11 do 1,14 °C toplije nego u predindustrijskim vremenima.

Prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu kontinentalne kopnene temperature bile su između 1,94 i 1,99°C više nego u predindustrijskim vremenima.

Kako se naša klima mijenja, tako se mijenja i potreba za grijanjem i hlađenjem naših domova. To je samo jedan primjer realnih uticaja globalnog zagrijavanja.

Potreba za grijanjem širom Evrope smanjena je za 11 posto između 1979. i 2021. Najveći pad je zabiležio Portugal, a slijede Malta, Holandija i Irska.

Potreba za hlađenjem se trostruko povećala i nekim zemljama koje nisu zahtijevale hlađenje prije 40 godina sada je potrebno. Mediteranske zemlje poput Grčke, Španije i Italije najteže su pogođene povećanom potrebom za suzbijanjem vrućine. Među njima su i zemlje van EU poput Srbije, Makedonije, BiH.

Koja zemlja ima najbolje izolovane domove?

Kako evropska energetska kriza nastavlja da zagriza, računi za energiju su glavni razlog za zabrinutost. A smanjenje naše potrošnje električne energije i gasa pomaže da se smanji emisija ugljika, kao i da se uštedi novac.

Neke zemlje rade bolje od drugih kada je u pitanju izolacija. Norveška i Njemačka su mjesta sa najmanje toplote iz svojih domova.

Na drugom kraju spektra je Velika Britanija u kojoj je stari stambeni fond kritično pitanje. Ovdje su troškovi energije za starije domove više nego dvostruko veći od onih novijih.

Sve u svemu, to znači da kuće u Velikoj Britaniji gube toplotu tri puta brže od onih u Norveškoj i Njemačkoj.

Koliko su klimatske promjene koštale EU?

Ekstremi povezani sa klimom postaju sve češći kako vrijeme odmiče, a njihovi uticaji su sve očigledniji u vidu toplotnih talasa, poplava, suša i oluja.

Nije lako procijeniti evoluirajući ekonomski uticaj koji ovi događaji imaju.

Ali, ukupno, klimatski ekstremi koštali su EU više od 145 milijardi eura u posljednjoj deceniji i oko 487 milijardi eura između 1980. i 2020. u 27 država članica.

Podaci pokazuju da su Francuska, Italija i Njemačka najteže pogođene ovim ekstremnim vremenskim uslovima, a prema predviđanjima gubici povezani sa klimatskim promjenama samo rasti ako se ublažavanje ne shvati ozbiljno, prenosi N1. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje