Umjetna inteligencija se već neko vrijeme koristi u sektoru takozvane gig ekonomije, u kojoj uglavnom rade freelanceri, a brzo prodire i u druge sektore. Šta to konkretno znači za vaše radno mjesto?

Renan Rodrigez je oko godinu i po radio kao vozač dostave hrane u švicarskoj kompaniji “Smood” kada je „robot” preuzeo kontrolu. Ovako ovaj 33-godišnjak opisuje program odnosno algoritam koji je njemu i njegovim kolegama dodjeljivao isporuke i smjene.

Robot postao odgovoran

Rodrigez za DW priča kako je Smood koristio takav softver i 2020. kad je on tamo počeo raditi. Ali, kako kaže, u određenom trenutku „robot“ je postao u potpunosti odgovoran za planiranje radnog dana, a obraćanje pravim menadžerima više nije bilo moguće.

Vezano | Googleova umjetna inteligencija može producirati muziku samo na temelju tekstualnog opisa

Cilj robota je bio da organizira isporuke na najefikasniji mogući način. Iz perspektive poslodavca, to je uspjelo, kaže je Rodrigez.

Kada je počeo, radio je oko dvije isporuke na sat, a pred kraj četiri do pet.

– Brzo sam shvatio da je to na humanoj razini katastrofa – rekao je Rodrigez za DW.

Društveni stres

“Robot” je unio razdor među zaposlene: najbrži vozači s najboljim učinkom dobivali su više isporuka, tvrdi on. Na kraju, kaže, vidio je da dobiva sve manje posla. Njegov ugovor (nula sati) nije mu jamčio fiksnu mjesečnu plaću i bilo mu je teško predvidjeti svoje prihode.

– Za mene je bilo najgore što sam imao štopericu koja radi u svako doba i na svakom mjestu, dok me već prate GPS sistemi, itd. To je stvorilo ono što je on nazvao „društvenim stresom”. Umjesto da pozdravi ljude u restoranu kada uzima obrok, on bi trčeći vikao na njih da požure. To je tužno – kaže Rodrigez.

Ono što su Rodrigez i njegove kolege nazvali „robot“ poznato je kao algoritamsko upravljanje, a znači da se odluke na radnom mjestu donose prema kompjuterskim kalkulacijama poznatim kao algoritmi.

Upotreba algoritamskog upravljanja

To je usko povezano s umjetnom inteligencijom, koja se prema Evropskoj komisiji odnosi na sisteme koji pokazuju inteligentno ponašanje analizom okruženja i poduzimanjem akcija – s određenim stupnjem autonomije – radi postizanja specifičnih ciljeva.

Upotreba algoritamskog upravljanja je posebno povezana s takozvanom gig ekonomijom – kompanijama poput Ubera i Deliverooa – čiji su radnici su obično freelanceri ili imaju ugovore bez jamčenih sati.

Istraživanje konzultantske kuće PWC iz 2022. koje je obuhvatilo 1.000 kompanija pokazalo je da je tokom 12 mjeseci njih između šestine i četvrtine koristilo umjetnu inteligenciju u zapošljavanju ili zadržavanju zaposlenih.

Među kompanijama koje su bile najnaprednije u korištenju umjetne inteligencije, njih oko 40 posto je koristilo da kod zaposlenih poboljša sticanje vještina ili poveća produktivnost.

Dva ključna zakona

U Evropskoj uniji su u pripremi dva ključna zakona koji bi trebala uticati na način na koji se umjetna inteligencija primjenjuje na poslu. Evropska komisija naglašava da općenito može biti korisna za građane i poduzeća, ali da također predstavlja rizik za osnovna ljudska prava.

U okviru predloženog zakona o umjetnoj inteligenciji, kao oblasti visokog rizika posebno su spomenuti zapošljavanje, upravljanje radnicima i pristup samozapošljavanju.

Za proizvođače i kupce takvih tipova umjetne inteligencije, zakon će predvidjeti specifične obveze odnosno kontrole – prije nego što proizvodi stignu na tržište. Između ostalog, ispitala bi se kvaliteta podataka koji se koriste za obuku sistema (loše obučeni sistemi mogu proizvesti pristrane rezultate), odredbe o transparentnosti za kupce i razine ljudskog nadzora.

Programeri koji rade na umjetnoj inteligenciji također bi imali obvezu nadgledanja kada proizvod dođe na tržište.

Iz perspektive radnika, zakon o umjetnoj inteligenciji ne regulira kako je šef može koristiti, kaže Aida Ponce Del Castillo iz Evropskog sindikalnog instituta.

– To je propuštena prilika – rekla je ona za DW.

“Društveno bodovanje”
Obaveze imaju samo prodavači tehnologije. Određene tehnologije su potpuno zabranjene zakonom o umjetnoj inteligenciji – kao što je sistem „društvenog bodovanja” kako onaj koji se na primjer koristi u Kini – ali to nema nekog velikog utjecaja na radno mjesto.

Drugi dio zakona o umjetnoj inteligenciji koji je u pripremi je Direktiva o radu na digitalnim platformama (Platform Work Directive), kaže Ponce. Tamo postoji posebno poglavlje o algoritamskom upravljanju, ali pokriva samo oko 28 miliona radnika u EU koji rade u tom sektoru.

Predloženi zakon, prema Evropskoj komisiji, „povećava transparentnost u korištenju algoritama od strane digitalnih platformi, osigurava ljudski nadzor poštivanja radnih uvjeta i daje pravo na osporavanje automatiziranih odluka”.

Ovi nacrti zakona, oba su još na putu kroz zakonodavni proces EU, trebali bi radnicima pružiti instrumente da se suprotstave potencijalno problematičnoj upotrebi umjetne inteligencije od strane svojih šefova, rekla je Ponce, upozoravajući da je oni neće potpuno zabraniti.