Iako se AI alati još usavršavaju, pacijenti već imaju koristi od njihove primjene, posebno u analizi rendgenskih i MR snimaka.
Istraživanja u području biomedicine i tehnologije sve više ukazuju na značaj umjetne inteligencije u unapređenju zdravlja i produženju životnog vijeka.
Istraživači već godinama pokušavaju pronaći način kako da ljudi žive duže i kvalitetnije, a u pomoć bi im mogla priskočiti umjetna inteligencija.
Umjetna inteligencija može otkriti rane znakove bolesti povezanih sa starenjem, predvidjeti biološku dob pojedinca (koja nije jednaka kalendarskoj dobi) i identificirati faktore koji doprinose zdravijem životu. Sve to zahvaljujući obradi ogromnih količina podataka i pronalasku obrazaca koje ljudi ne mogu otkriti.
Stručnjaci ističu i da bi se umjetna inteligencija mogla koristiti za ubrzavanje razvoja i testiranje lijekova, što bi proces koji inače traje godinama moglo skratiti na samo nekoliko mjeseci.
Iako istraživači i ljekari još uvijek ističu da alate treba dodatno usavršiti, pacijenti već mogu osjetiti i vidjeti prednosti korištenja umjetne inteligencije, naprimjer kroz primjenu AI alata za očitavanje rendgenskih i MR snimaka, piše dpa.
"Bilo kakvo otkriće neće biti čarobni štapić protiv starenja. Društveni, bihevioralni i strukturni faktori - uključujući to mogu li pacijenti pristupiti tim tretmanima ili ih odabrati - igrat će jednako važnu ulogu", kazala je Angie Perone, direktorica Centra za napredno proučavanje usluga starenja na UC Berkeleyju.
"Ovo je samo jedan dio važne slagalice", dodala je.
AI prati evoluciju ljudskih ćelija
Naučnici s Instituta Gladstone u San Franciscu nedavno su pokrenuli model umjetne inteligencije za predviđanje evolucije ljudskih ćelija. Treningovan je na milionima podataka, a glavni mu je cilj mapirati putanju starenja i omogućiti istraživačima da predvide kako bi se ćelije mogle mijenjati te identificirati potencijalne pokretače propadanja.
Model je razvio tim predvođen ljekarkom Christinom Theodoris. Starenje tretira kao kontinuiran proces koji se može naučiti i predvidjeti. Neka od predviđanja testirali su u biološkim sistemima te su identificirali gene za koje se očekuje da ubrzavaju starenje, a potom su to potvrdili u ćelijama ljudskog srca i kod miševa.
"Pravi test bit će hoće li se ova predviđanja održati u mnogim tkivima i kontekstima bolesti", kazala je Hani Goodarzi, glavna istraživačica u Arc institutu sa sjedištem u Palo Altu, napominjući da su trenutni alati, uključujući životinjske modele, nesavršene referentne vrijednosti.
Naučnici stoga ističu da će biti potrebno prikupiti i obraditi velike skupove podataka koji prate kako ćelije reagiraju na lijekove i genetske promjene, prije nego se ti rezultati prevedu u terapije u stvarnom svijetu.
Traženje skrivenih obrazaca
Jedan od projekata Buckovog instituta za istraživanje starenja je stvaranje personaliziranih uvida o zdravstvenim rizicima i intervencijama. Naučnici koriste bazu podataka koja sadrži hiljade bioloških mjerenja kako bi sistem identifikovao obrasce i dao prijedloge.
Umjetna inteligencija može otkriti veze skrivene u ogromnim skupovima podataka. Zato su naučnici osmislili alat s kojim korisnici mogu komunicirati putem sučelja nalik chatbotu koje generiše grafikone, zdravstvene rezultate i detaljne analize njihovih podataka. Alat bi trebao biti dostupan javnosti do kraja godine.
Korak bliže razumijevanju Alzheimerove bolesti
Umjetna inteligencija mogla bi pomoći naučnicima i da ranije prepoznaju prve simptome Alzheimerove bolesti. Umjesto da se oslanjaju prvenstveno na gubitak pamćenja i druge kognitivne simptome, AI pomaže u analizi složenih snimaka mozga i drugih podataka kako bi se promjene ranije i objektivnije identifikovale.
Osim toga, mogla bi pomoći i u razvoju alata koji bi bili dovoljno jeftini da budu dostupni svima u svijetu. Studije su pokazale da se demencija često nedovoljno dijagnosticira među ljudima nižeg socioekonomskog statusa.
Ipak, istraživači upozoravaju da su sistemi umjetne inteligencije dobri samo onoliko koliko su dobri podaci na kojima se treniraju. Mnoge istraživačke kohorte nesrazmjerno su sastavljene od visokoobrazovanih učesnika i možda ne odražavaju demografsku raznolikost šire populacije.
Uprkos tome, naučnici se nadaju da će umjetna inteligencija igrati sve važniju ulogu u otkrivanju biologije starenja i produženju zdravih godina života.
Iako još uvijek nije zamjena za medicinsku praksu i ljudsku procjenu, umjetna inteligencija bi u narednim godinama mogla postati jedan od najvažnijih saveznika medicine, što je daleko od onoga što smo mogli očekivati prije samo nekoliko godina.
