"Današnji učenici počinju razmišljati zajedno s mašinama – stiču tečnost i brzinu u obradi ideja, ali gube dubinu koja dolazi od pauziranja, propitivanja i samostalnog razmišljanja"
Većina tinejdžera u Ujedinjenom Kraljevstvu sada se oslanja na vještačku inteligenciju u nastavi, a mnogi od njih teško procjenjuju govori li im ona istinu.
Izdavačka kuća Oxford University Press navodi da AI pomaže učenicima da rade brže, ali da pritom gube dubinu u razmišljanju.
Šest od deset ispitanika kaže da im AI narušava vještine, dok jedan od četiri smatra da im zadatke čini previše jednostavnim, pokazuje istraživanje.
Vještačka inteligencija mijenja način na koji jedna generacija uči, a istraživači s Oxforda upozoravaju da bi mogla promijeniti i način na koji razmišljaju.
Novo izvještavanje Oxford University Pressa, koje je obuhvatilo 2.000 učenika u dobi od 13 do 18 godina, pokazalo je da osam od deset tinejdžera koristi AI alate za školske zadatke, a gotovo isti broj njih koristi ih i za domaće zadaće.
Mnogi učenici navode da im ti alati pomažu da "brže razmišljaju" i "rješavaju teška pitanja", ali stručnjaci upozoravaju da takva brzina može imati cijenu.
"Današnji učenici počinju razmišljati zajedno s mašinama – stiču tečnost i brzinu u obradi ideja, ali ponekad gube dubinu koja dolazi od pauziranja, propitivanja i samostalnog razmišljanja", kazala je Erika Galea, direktorica Evropskog centra za obrazovnu neuroznanost i koautorica izvještaja.
"Pravi izazov koji je pred nama nije savladavanje tehnologije, već očuvanje dubine ljudske misli u dobu sintetičkog mišljenja i vještačke inteligencije", dodala je.
To "sintetičko mišljenje", kako ga nazivaju oxfordski istraživači, odražava novu vrstu razmišljanja koja se pojavljuje među onima koje nazivaju "AI-generacijom" – tinejdžerima koji su odrasli učeći rame uz rame s algoritmima.
Iako je više od 90% učenika reklo da im je AI pomogao da razviju barem jednu akademsku vještinu, šest od deset ih tvrdi da im u isto vrijeme šteti na druge načine: četvrtina kaže da im je učenje postalo "previše lako", dok jedan od deset smatra da im AI ograničava kreativnost i smanjuje potrebu za kritičkim razmišljanjem.
Jedan trinaestogodišnjak rekao je: "Sad sam već ovisan o tome."
I nastavnici dijele slične brige.
Jedno od troje učenika navodi da njihovi nastavnici nisu sigurni kako da koriste AI u nastavi, dok 51% želi jasnije smjernice škola o tome kada i kako odgovorno upotrebljavati te alate.
Oxfordovi istraživači ističu da se obrazovni sistemi moraju prilagoditi – učiti uz pomoć AI, ali ne i razmišljati kao AI.
"AI je promijenio način na koji učimo, ali nije promijenio razlog zbog kojeg učimo", rekla je Olga Sayer, nastavnica i koautorica izvještaja "Generacija Alfa u učionici".
"Krajnji cilj obrazovanja ostaje isti", dodala je, "da mislimo samostalno i kreativno, te da rastemo kao osobe."
Oxfordovi istraživači pozvali su škole da u nastavu uključe obrazovanje o AI-ju, metakognitivni trening i podršku nastavnicima, kako bi učenici mogli uravnotežiti brzinu s promišljenošću – da ne uče samo brže, nego i pametnije.
U eri ChatGPT-a i trenutnih odgovora, nova generacija učenika mogla bi postati izuzetno vješta u korištenju AI-ja, ali ako se ne usmjeri pažljivo, postoji rizik da postanu ono što Oxfordovi istraživači nazivaju "sintetičkim misliocima": brzi, efikasni i sposobni – ali bez dubine koju istinsko učenje zahtijeva.
