Povrede se pretvaraju u sadržaj društvenih mreža, ali stručnjaci upozoravaju da viralni trendovi mogu poremetiti zacjeljivanje, potaknuti rizično ponašanje i dovesti do dugoročnih zdravstvenih problema.
Na prvi pogled, dolazak Kim Kardashian na otvorenje SKIMS trgovine u New Yorku na posebnom skuteru za koljeno, sa štiklom na jednoj nozi i dizajnerskim gipsom na drugoj, mogao bi izgledati kao još jedan spektakl slavnih. No, njezina povreda nije bila samo pitanje mobilnosti, bila je to i svojevrsna izjava.
Kako sve više slavnih osoba pretvaraju vlastite povrede u digitalni sadržaj, stručnjaci upozoravaju da taj trend mijenja način na koji milioni ljudi doživljavaju i prolaze kroz oporavak od povreda.
Na internetu je oporavak od povreda postao poseban žanr. Hashtagovi poput #BrokenFootClub i #InjuryRecovery stvorili su aktivne zajednice na TikToku i Instagramu. Od šepanja kroz trgovine do demonstracija penjanja po stepenicama, kreatori sadržaja na internetu javno dokumentiraju svoj oporavak kroz mješavinu humora, ponosa i fizičkih izazova.
No, nije sav taj sadržaj kreiran na odgovoran način, tvre stručnjaci. Mnogi influenceri prikazuju rizična ponašanja, poput toga da prerano odbacuju štake, hodaju bez podrške ili izvode zahtjevne vježbe i prije nego što tijelo uopće može podnijeti takve napore. U potrazi za pregledima i lajkovima, medicinska tačnost često ostaje po strani.
Dr. Craig Gwynne, viši predavač podijatrije na britanskom Sveučilištu Cardiff Metropolitan, objašnjava u analizi za The Conversation da takav sadržaj može zavesti posmatrača. Oporavak zahtijeva vrijeme i pažljivo strukturirano opterećenje: postupno, promišljeno povećanje opterećenja i pokreta kako bi se ponovno izgradila snaga bez rizika od ponovne povrede, napominje Gwynne.
Iako dio online sadržaja može pružiti utjehu ili korisne savjete, Gwynne upozorava da influenceri nikako ne smiju zamijeniti prave stručnjake. Kosti, tetive i ligamenti nisu impresionirani lajkovima, ni brojem pratitelja, ističe.
Gwynne se poziva na istraživanje iz 2025. godine koje je analiziralo TikTok objave o akutnim povredama koljena.
Većinu videa proizveli su neprofesionalci i često su sadržavali nepotpune ili netačne informacije, napominje Gwynne. Naučnici su zaključili da takvi sadržaji narušavaju očekivanja pacijenata i potiču ih na prerane i rizične odluke po zdravlje.
Dodaje da je slična dezinformacija o zdravlju česta i u objavama o povredama prednjih križnih ligamenata, gdje se neprovjereni savjeti promoviraju milionima gledatelja, stvarajući opasnu rascjep između digitalnog optimizma i medicinske stvarnosti.
Posljedice osjećaju i ljekari
Zdravstveni radnici sve češće svjedoče posljedicama navedenih utjecaja na zdravstveni oporavak s interneta i društvenih mreža. Gwynne navodi kako mnogi ljekari, naročito fizioterapeuti liječe pacijente obeshrabrene sporijim oporavkom u poređenju s viralnim objavama, ili one koji su pretrpjeli štetu oponašajući nesigurne rutine.
Neki pacijenti osjećaju frustraciju, jer njihov oporavak ne prati brzinu koju vide na internetu, objašnjava.
Pritisak da se brže oporavi nije samo psihološki, on ima i stvarne tjelesne posljedice. Istraživanja pokazuju da nerealna očekivanja i slaba usklađenost s rehabilitacijom, naročito kod mlađih odraslih, povećavaju rizik od ponovnih povreda i trajnih komplikacija u oporavku zglobova i kičme.
Društvene mreže učinile su oporavak vidljivijim, ali ne nužno i tačnijim. Gwynne naglašava da pravi oporavak nije vođen trendovskim hashtagovima. On slijedi lični, biološki određen vremenski okvir. Podrška je vrijedna, ali žurba, naročito zbog kamere, može imati trajne posljedice.
