Evropska unija mogla bi postati svjetski lider u sprječavanju djece da koriste društvene mreže, prema novom prijedlogu koji sve više dobija podršku u Briselu.
Prijedlog, koji predvodi Grčka, a već su ga podržale digitalno napredne zemlje poput Francuske i Španije, predviđa uspostavljanje novih pravila s ciljem značajnog ograničenja korištenja društvenih mreža od strane djece, zbog sve većih zabrinutosti oko posljedica prekomjernog vremena provedenog online.
Ova tema je sve više u fokusu i na globalnom nivou, naročito nakon što je Australija najavila da će ove godine uvesti minimalnu dob od 16 godina za otvaranje naloga na određenim društvenim mrežama.
Prema dokumentu koji je pribavio Politico, zemlje žele da Brisel ode i korak dalje — uvođenjem jedinstvene evropske "digitalne punoljetnosti", ispod koje bi maloljetnici morali imati saglasnost roditelja za pristup društvenim mrežama. To bi značilo da djeca više ne bi mogla automatski koristiti popularne aplikacije poput TikToka, Instagrama ili Snapchata.
O prijedlogu će raspravljati ministri za digitalne poslove EU na sastanku početkom juna. Dolazi u trenutku kada se Danska priprema da preuzme rotirajuće predsjedavanje Vijećem EU, pri čemu je Kopenhagen već najavio da će se fokusirati na ovu temu.
"Zaštita djece na internetu biće ključni prioritet predstojećeg danskog predsjedavanja EU", izjavila je danska ministrica za digitalne poslove Caroline Stage Olsen. Premijerka Mette Frederiksen također je ranije izjavila da podržava zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.
Prijedlog je u četvrtak poslan drugim zemljama članicama kako bi se dobila njihova podrška uoči sastanka Vijeća, rekao je jedan zvaničnik EU upoznat s procesom.
To je jasan znak da evropske prijestolnice nisu zadovoljne brzinom djelovanja EU regulatora i da udružuju snage u pokušaju da spriječe da djeca budu izložena prekomjernom vremenu pred ekranima. "Zaštita maloljetnika od online štetnosti i rizika zahtijeva zajedničko djelovanje na nivou Evropske unije", stoji u prijedlogu.
Ovaj potez dolazi nakon višemjesečne kampanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
"Moramo ponovo preuzeti kontrolu nad životima naše djece i tinejdžera u Evropi i uvesti digitalnu punoljetnost sa 15 godina, ne ranije", rekao je u aprilu 2024., tom prilikom skovavši pojam "digitalna punoljetnost" kao pravnu definiciju dobi ispod koje bi djeci trebalo zabraniti određena online ponašanja.
Evropska komisija već radi na mjerama kroz postojeće propise kao što je Zakon o digitalnim uslugama (Digital Services Act), koji definiše pravila za online platforme.
Međutim, novi prijedlog bi išao mnogo dalje — predviđa se obavezna ugrađena verifikacija godina i roditeljska kontrola na uređajima, kao i "evropski standardi" za ograničavanje tzv. "uvlačećih" funkcija. To su elementi poput automatske reprodukcije videa, personalizacije i iskačućih prozora, koji imaju za cilj da korisnici duže ostanu na aplikacijama.
U dokumentu se predlaže da se verifikacija dobi odvija na nivou uređaja, čemu će se vjerovatno usprotiviti kompanije poput Applea i Googlea.
Platforme, prvenstveno Meta, lobiraju da se rješenja primjenjuju na nivou uređaja ili aplikacijskih prodavnica, dok proizvođači uređaja i operativnih sistema smatraju da rješenja trebaju biti integrisana direktno u uređaje — što znači da bi zbog neslaganja moglo proći mnogo godina prije nego industrija poduzme konkretne korake, upozoravaju zagovornici regulacije.
Nijedna od kontaktiranih društvenih mreža — TikTok, Meta, X i Google — nije odgovorila na upite o prijedlogu.
Francuska je već 2023. usvojila mjere za blokiranje pristupa društvenim mrežama za djecu mlađu od 15 godina, iako one još nisu u potpunosti provedene.
Francuska državna sekretarka za digitalna pitanja Clara Chappaz vodi kampanju posljednjih mjeseci kako bi pridobila druge zemlje za zajedničku evropsku akciju.
Sličnu kampanju vode i Grci, koji su inicirali prijedlog, iako njihov premijer Kyriakos Mitsotakis smatra da potpuna zabrana nije djelotvorna. Umjesto toga, žele fokus staviti na provjeru godina i zahtjev da platforme dizajniraju svoje usluge s obzirom na maloljetne korisnike, izbjegavajući ovisničke funkcije. Kao rezultat toga, mnogi prijedlozi u dokumentu još su općeg karaktera.
Prijedlog su potpisali Clara Chappaz, grčki ministar za digitalna pitanja Dimitris Papastergiou i španski ministar Oscar López Agueda.
Te tri zemlje su također izabrane da testiraju aplikaciju za verifikaciju godina koju je razvila Evropska komisija.
