Prvi put je praćenje vijesti putem društvenih mreža i video platformi, sa udjelom od 54 posto, nadmašilo sve ostale izvore informisanja.
Dok su tradicionalni mediji, poput televizije, radija i novina, decenijama bili glavni izvor informisanja, njihova dominacija danas slabi.
U savremenom društvu način na koji ljudi dolaze do informacija značajno se promijenio zahvaljujući brzom razvoju digitalnih tehnologija. Društvene mreže postale su sastavni dio svakodnevnog života miliona ljudi omogućavajući pristup vijestima i događajima iz cijelog svijeta.
Ova promjena otvara brojna pitanja o kvalitetu i pouzdanosti informacija koje se svakodnevno dijele putem digitalnih kanala.
Najzastupljeniji način informisanja
Godina 2026. predstavlja značajnu prekretnicu: Prvi put je praćenje vijesti putem društvenih mreža i video platformi, sa udjelom od 54 posto, nadmašilo sve ostale izvore informisanja i postalo najrasprostranjeniji način praćenja vijesti na globalnom nivou, napisao je Jim Egan, glavni autor izvještaja Reuters Instituta za proučavanje novinarstva, piše France 24.
Godišnji izvještaj ovog instituta, koji djeluje pri Univerzitetu u Oxfordu, smatra se jednim od najvažnijih pokazatelja trendova koji mijenjaju medijsku scenu. Istraživanje je zasnovano na online anketama koje je kompanija YouGov provela početkom godine na uzorku od gotovo 100.000 ispitanika iz 48 zemalja.
Ovogodišnji rezultati pokazali su da je 54 posto ispitanika tokom sedmice prije ankete pratilo vijesti putem društvenih mreža ili video platformi. Taj procenat raste na 56 posto kada se uključe i AI chatbotovi poput ChatGPT-a. Time su nadmašene televizijske vijesti, koje je navelo 52 posto ispitanika, aplikacije i portali medijskih kuća sa 51 posto, kao i radio sa 21 posto.
Pad prihoda tradicionalnih medija
Iako je ovo prvi put da su nove platforme u globalnom prosjeku nadmašile tradicionalne medije, u pojedinim zemljama taj prelazak dogodio se i ranije. U nekim državama, posebno u Evropi, internetske stranice i aplikacije tradicionalnih medija i dalje zadržavaju vodeću poziciju.
"Na ovo treba gledati kao na postepeni pomak, a ne kao na naglu promjenu, ali je svakako riječ o veoma važnom trenutku", kazao je Egan.
U globalnoj anketi, tri od deset ispitanika navela su da su im društvene mreže ili video platforme glavni izvor vijesti. Među mladima od 18 do 24 godine taj udio raste na čak 50 posto.
Različite platforme potiču i različite obrasce ponašanja. Većina korisnika posjećuje mrežu X ili YouTube s namjerom da pronađe vijesti, dok na Facebooku, Instagramu i TikToku na informativne sadržaje češće nailaze usput, tokom drugih aktivnosti.
Televizija je ostala vodeći izvor informisanja samo među osobama starosti od 45 do 54 godine i starijima od 55 godina. Podaci o korištenju aplikacija i portala tradicionalnih medija dodatno zabrinjavaju, jer nijedna starosna grupa nije navela te izvore kao prvi izbor za informisanje.
"To ima očigledne posljedice po mogućnost dosezanja publike, njen angažman i potencijal za monetizaciju sadržaja", dodaje Egan, nekadašnji visoki direktor BBC-ja.
Razmjere problema u finansiranju novinarstva potvrđuje i podatak da samo 17 posto ispitanika plaća pristup online informacijama.
Istovremeno, tehnološki giganti poput Googlea i Mete preuzeli su ogroman dio tržišta digitalnog oglašavanja, na štetu tradicionalnih medija.
Izvještaj na 180 stranica potvrđuje dugoročne trendove koji oblikuju medijsku industriju, uključujući rastuću potražnju za video sadržajem, sve veći uticaj pojedinačnih kreatora vijesti i kontinuirani pad povjerenja u tradicionalne medije.
Gubitak povjerenja u medije
Povjerenje u medije palo je na najniži nivo do sada. Svega 37 posto ispitanika izjavilo je da vjeruje "većini vijesti većinu vremena".
Građani se sve češće okreću i AI chatbotovima kao izvoru informacija. Oko 10 posto ispitanika navelo je da ih koristi za informisanje na sedmičnom nivou, što predstavlja rast u odnosu na sedam posto zabilježenih prošle godine.
"Kako odgovoriti na brz razvoj i širenje generativne vještačke inteligencije najveći je izazov s kojim se danas suočavaju medijski lideri i kreatori javnih politika", kazao je.
Egan je primijetio i "izraženu nestabilnost u brojnim pokazateljima" koje Reuters Institut prati, u kontekstu rastuće geopolitičke neizvjesnosti.
"Dijelovi ovogodišnjeg izvještaja predstavljaju zabrinjavajuće štivo, ali živimo u posebno turbulentnom periodu, kako za medijski sektor, tako i za svijet u cjelini", zaključio je.
Društvene mreže i digitalne platforme postale su vodeći izvor informisanja u svijetu, što pokazuje koliko su tehnologija i navike korisnika promijenile medijsku scenu.
Iako nam društvene mreže omogućavaju brz i lak pristup vijestima i svim aktuelnim dešavanjima istovremeno se postavljaju pitanja o tačnosti informacija. Zbog toga je važno ne primati informacije pasivno već provjeravati vjerodostojnost onoga što pročitamo.
