Maria Ressa upozorava na "opasna vremena" za novinarstvo i demokraciju nakon što je odlučeno ukinuti provjeru činjenica u SAD-u
Dobitnica Nobelove nagrade za mir, Maria Ressa, izjavila je da je odluka Meta kompanije da ukine provjeru činjenica na svojim platformama i ukloni ograničenja na određene teme, signal da pred novinarstvom, demokracijom i korisnicima društvenih mreža dolaze "izuzetno opasna vremena".
Američko-filipinska novinarka rekla je da će potez Marka Zuckerberga da ublaži moderaciju sadržaja na Facebooku i Instagramu dovesti do "svijeta bez činjenica", što je "svijet koji je pogodan za diktatora".
"Mark Zuckerberg kaže da je ovo pitanje slobode govora – to je potpuno pogrešno," izjavila je Ressa za AFP. "Samo ako ste motivirani profitom možete to tvrditi; samo ako želite moć i novac možete to tvrditi. Ovo je pitanje sigurnosti."
Zašto je Mark Zuckerberg ukinuo program provjere činjenica na Facebooku i Instagramu?
Ressa, osnivačica novinske platforme Rappler, dobitnica je Nobelove nagrade za mir 2021. godine zbog svoje "hrabre borbe za slobodu izražavanja". Suočila se s brojnim kaznenim prijavama i istragama nakon što je objavljivala priče koje su bile kritične prema bivšem predsjedniku Filipina, Rodrigu Duterteu.
Ressa je odbacila Zuckerbergovu tvrdnju da su provjerivači činjenica bili "previše politički pristrasni" i da su "uništili više povjerenja nego što su ga stvorili".
"Novinari imaju set standarda i etičkih principa," rekla je Ressa. "Ono što Facebook sada namjerava učiniti je da se riješi tih principa i dozvoli da laži, bijes, strah i mržnja zaraze svakog pojedinca na platformi."
Odluka Meta kompanije znači "izuzetno opasna vremena" za novinarstvo, demokraciju i korisnike društvenih mreža, dodala je.
Zuckerberg, osnivač i izvršni direktor Meta kompanije koja posjeduje Facebook i Instagram, rekao je u utorak da će ukloniti provjerivače činjenica u SAD-u i zamijeniti ih uslugom za moderaciju sadržaja koja je zasnovana na crowdsourcingu, sličnom funkciji "community notes" na suparničkoj društvenoj mreži X.
Dodao je da će Meta također "ukloniti mnoštvo ograničenja na teme poput imigracije i roda koje nisu u skladu s glavnim diskursom" i "saradivati s predsjednikom Trumpom kako bi se suprotstavili vladama širom svijeta koje napadaju američke kompanije i žele cenzurirati više sadržaja".
Meta je izjavila da "nema neposrednih planova" za uklanjanje provjerivača činjenica izvan SAD-a, iako će se ostale promjene implementirati globalno.
Ressa je izjavila da će učiniti sve što je u njenoj moći kako bi "osigurala integritet informacija". "Ovo je presudna godina za opstanak novinarstva," rekla je. "Učinit ćemo sve što možemo kako bi to osigurali."
U oktobru je ljudska prava organizacija Amnesty International tvrdila da vlasti na Filipinima koriste Facebook kako bi "crvenom oznakom" označavale mlade aktiviste, što se odnosi na etiketiranje aktivista i drugih kao navodnih "komunističkih pobunjenika" i "terorista".
Godine 2021. zviždač Meta kompanije, Frances Haugen, tvrdila je da nedostaju sigurnosne mjere na tržištima koja ne govore engleski, poput Afrike i Bliskog istoka, i da se Facebook koristi od strane ljudskih trgovaca i oružanih grupa u Etiopiji.
"Učinila sam ono što sam smatrala potrebnim kako bih spasila živote ljudi, posebno u globalnom jugu, koji mislim da su ugroženi prioritetizacijom profita pred ljudima od strane Facebooka," rekla je Haugen.
Tada je Meta, koja je tada poslovala pod brendom Facebook, izjavila da je tvrdnja kako prioritetizira profit u odnosu na sigurnost "lažna" i da je investirala 13 milijardi dolara u zaštitu korisnika.
Godine 2018., nakon masakra Rohindža muslimana od strane vojske u Mjanmaru, Facebook je priznao da je platforma korištena za "poticanje podjela i izazivanje nasilja izvan interneta". Tri godine kasnije, ljudska prava organizacija Global Witness tvrdila je da Facebook promovira sadržaj koji podstiče nasilje protiv političkih protestanata u Mjanmaru. Facebook je rekao da je proaktivno otkrio 99% govora mržnje koji je uklonjen sa platforme u toj zemlji.
