Studija iz 2025. godine pokazala je da ibuprofen može smanjiti rizik od raka endometrija, najčešćeg oblika raka maternice.
Ibuprofen je poznat gotovo u svakom domaćinstvu – lijek kojem se najčešće pribjegava kod svega, od glavobolje do menstrualnih bolova.
Međutim, nova istraživanja sugeriraju da ovaj svakodnevni lijek možda radi i više od pukog ublažavanja bola. Mogao bi imati i antikancerogena svojstva, piše Science Alert.
Kako naučnici sve više otkrivaju veze između upale i raka, uloga ibuprofena dolazi u središte pažnje – otvarajući zanimljiva pitanja o tome kako nešto tako uobičajeno može pružiti neočekivanu zaštitu.
Ibuprofen pripada grupi nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID).
Veza između NSAID lijekova i prevencije raka nije nova: još 1983. godine klinički dokazi su povezali sulindak – stariji lijek na recept iz iste grupe, sličan ibuprofenu – sa smanjenom učestalošću raka debelog crijeva kod određenih pacijenata.
Od tada, istraživači ispituju mogu li ovi lijekovi pomoći u prevenciji ili usporavanju i drugih vrsta raka.
NSAID lijekovi djeluju tako što blokiraju enzime zvane ciklooksigenaze (COX). Postoje dvije glavne vrste. COX-1 pomaže u zaštiti sluznice želuca, održavanju funkcije bubrega i učestvuje u zgrušavanju krvi. COX-2, s druge strane, potiče upalne procese.
Većina NSAID lijekova, uključujući ibuprofen, inhibira oba enzima, zbog čega ljekari preporučuju da se uzimaju uz hranu, a ne na prazan želudac.
Ibuprofen i rak endometrija
Studija iz 2025. godine pokazala je da ibuprofen može smanjiti rizik od raka endometrija, najčešćeg oblika raka maternice, koji počinje u sluznici maternice (endometriju) i uglavnom pogađa žene nakon menopauze.
Jedan od najvećih preventabilnih faktora rizika za rak endometrija jeste prekomjerna tjelesna težina ili gojaznost, jer višak masnog tkiva povećava nivo estrogena – hormona koji može potaknuti rast kancerogenih ćelija.
Ostali faktori rizika uključuju stariju životnu dob, hormonsku nadomjesnu terapiju (posebno terapiju samo estrogenom), dijabetes i sindrom policističnih jajnika. Rani početak menstruacije, kasna menopauza ili izostanak trudnoće također povećavaju rizik. Simptomi mogu uključivati abnormalna vaginalna krvarenja, bol u karlici i nelagodu tokom spolnog odnosa.
U studiji "Prostate, Lung, Colorectal, and Ovarian" (PLCO), analizirani su podaci više od 42.000 žena u dobi od 55 do 74 godine, tokom perioda od 12 godina.
Žene koje su prijavile da uzimaju najmanje 30 tableta ibuprofena mjesečno imale su 25% manji rizik od razvoja raka endometrija u odnosu na one koje su uzimale manje od četiri tablete mjesečno. Zaštitni efekat bio je najizraženiji kod žena sa srčanim oboljenjima.
Zanimljivo je da aspirin – još jedan uobičajeni NSAID – nije pokazao istu povezanost sa smanjenim rizikom u ovoj, ali ni u drugim studijama. Ipak, aspirin može pomoći u sprječavanju povratka raka debelog crijeva.
Drugi NSAID lijekovi, poput naproksena, proučavani su u kontekstu prevencije raka debelog crijeva, mokraćnog mjehura i dojke. Efikasnost ovih lijekova, čini se, zavisi od vrste raka, genetike i osnovnih zdravstvenih stanja.
Širi potencijal ibuprofena
Mogući zaštitni efekti ibuprofena protiv raka ne ograničavaju se samo na rak endometrija. Studije sugerišu da može smanjiti i rizik od raka debelog crijeva, dojke, pluća i prostate.
Na primjer, osobe koje su ranije imale rak debelog crijeva i uzimale ibuprofen imale su manju vjerovatnoću povratka bolesti. Također je pokazano da ibuprofen inhibira rast i preživljavanje ćelija raka debelog crijeva, a neki dokazi čak ukazuju na zaštitni efekat protiv raka pluća kod pušača.
Rak debelog crijeva rjeđe se vraćao kod osoba koje su uzimale ibuprofen. Upala je jedno od ključnih obilježja raka, a ibuprofen je u svojoj osnovi – protuupalan lijek.
Blokiranjem aktivnosti enzima COX-2, lijek smanjuje proizvodnju prostaglandina, hemijskih glasnika koji potiču upalu i rast ćelija – uključujući i rast kancerogenih ćelija. Niži nivoi prostaglandina mogu usporiti ili zaustaviti razvoj tumora.
Ali to je samo dio priče. Ibuprofen također izgleda utiče na gene povezane s rakom, poput HIF-1α, NFκB i STAT3, koji pomažu tumorskim ćelijama da prežive u uslovima niskog nivoa kisika i da se odupru terapiji.
Ibuprofen, čini se, smanjuje aktivnost ovih gena, čineći kancerogene ćelije ranjivijima. Također može promijeniti način na koji je DNK upakovana unutar ćelija, potencijalno povećavajući osjetljivost ćelija raka na hemoterapiju.
Riječ opreza
Međutim, nisu sva istraživanja usklađena. Jedna studija koja je obuhvatila 7.751 pacijenta pokazala je da je uzimanje aspirina nakon dijagnoze raka endometrija povezano s većom smrtnošću, posebno kod onih koji su aspirin koristili i prije dijagnoze. Ostali NSAID lijekovi također su se povezivali s povećanim rizikom od smrti povezane s rakom.
S druge strane, nedavni pregled istraživanja pokazao je da NSAID lijekovi, posebno aspirin, mogu smanjiti rizik od nekoliko vrsta raka – iako redovna upotreba drugih NSAID lijekova može povećati rizik od raka bubrega. Ovi proturječni rezultati pokazuju koliko je složena interakcija između upale, imunološkog sistema i raka.
Uprkos obećavajućim nalazima, stručnjaci upozoravaju da se ibuprofen ne smije koristiti samoinicijativno u svrhu prevencije raka. Dugotrajna ili visokodozna upotreba NSAID lijekova može izazvati ozbiljne nuspojave poput čira na želucu, krvarenja u probavnom traktu i oštećenja bubrega.
Rjeđe, mogu izazvati i srčane probleme poput srčanog ili moždanog udara. NSAID lijekovi također stupaju u interakciju s brojnim lijekovima, uključujući varfarin i određene antidepresive, povećavajući rizik od krvarenja i drugih komplikacija.
Ideja da jedan skroman lijek protiv bolova može pomoći u prevenciji raka istovremeno je uzbudljiva i provokativna. Ako buduća istraživanja potvrde ove nalaze, ibuprofen bi jednog dana mogao postati dio šire strategije za smanjenje rizika od raka, posebno kod rizičnih grupa.
Za sada se stručnjaci slažu da je pametnije fokusirati se na prevenciju kroz stil života: konzumiranje protuupalne hrane, održavanje zdrave tjelesne težine i redovnu fizičku aktivnost.
Svakodnevni lijekovi možda kriju iznenađujući potencijal, ali dok se naučni dokazi u potpunosti ne razjasne, najsigurniji recept za prevenciju raka ostaje onaj najstariji - jedite zdravo, budite fizički aktivni i slušajte savjete svojih doktora prije nego što posegnete za tabletama.
