Klimatske promjene, osvetoljubiva umjetna inteligencija, nuklearni napadi, asteroidi ili za otprilike 6 milijardi godina Sunce postaje crveni div i proždire svijet.
Ali ako i kada ljudi krenu putem dinosaurusa, ko će zavladati svijetom nakon nas?
Stručnjak zoolog i biolog vjeruje da ima odgovor na to pitanje, piše Metro.
Profesor Tim Coulson sa Univerziteta u Oxfordu rekao je da su hobotnice 'vrhunski inteligentne' i imaju 'spretnost, radoznalost i sposobnost da međusobno komuniciraju' Ovo ih stavlja u 'pole position' da jednog dana preuzmu svijet.
"Hobotnice su među najinteligentnijim, najprilagodljivijim i najsnalažljivijim stvorenjima na Zemlji", rekao je profesor.
Oni mogu 'rješavati složene probleme, manipulisati objektima, pa čak i kamuflirati se sa zapanjujućom preciznošću', što znači da bi u 'pravim uslovima okoline mogli evoluirati u vrstu koja gradi civilizaciju nakon izumiranja ljudi'.
Hobotnica je ozbiljno pametno stvorenje. Toliko pametni, u stvari, imaju nekoliko 'mozga' , ili klastera neurona koji kontroliraju svaki pipak.
Međutim, životinjska inteligencija je manje u tome da dobiju A* iz GCSE matematike ili uče da voze, već kognitivne vještine poput planiranja ili rješavanja problema za pronalaženje hrane.
Zabilježeno je da hobotnice dijele police s kokosom na dva dijela kako bi se mogle sakriti ispod, krećući se po složenim maksimalnim vrijednostima i odvrtati tegle.
Glavonošci, grupa koja uključuje hobotnice, lignje i sipe, općenito su dobri. Smatra se da kada je hrane malo, životinje su prisiljene da razviju moćniji mozak kako bi preživjele. Iako je još jedan način mjerenja životinjske inteligencije – kako one formiraju društva – gdje ne uspijevaju. Hobotnice žive usamljeno i ne mare čak ni za svoje mlade.
Iako nisu baš spremni da svrgnu čovječanstvo, Coulson kaže da su hobotnice toliko vješte u izradi oruđa da ih može vidjeti kako jednog dana love na kopnu na isti način kao što su to ljudi radili za lov na moru.
Tokom miliona godina, hobotnice bi mogle da prežive na kopnu duže od 30 minuta koliko već mogu ili da naprave opremu za disanje u stilu ronjenja.
"U svijetu u kojem dominiraju sisari, hobotnice ostaju nedovoljno cijenjeni kandidat. Njihova napredna kognicija, upotreba alata i sposobnost prilagođavanja promjenjivim okruženjima predstavljaju nacrt za ono što bi moglo postati sljedeća inteligentna vrsta planete nakon ljudi", rekao je Coulson.
Evolucija traži svoje vrijeme. Prije otprilike pola milijarde godina, predak hobotnice bio je stvorenje nalik pužu koje je moglo koristiti svoje školjke kao uređaj za uzgonu.
Zatim, prije 275.000.000 godina, ovaj predak je napustio školjku i postao fleksibilno stvorenjo kakvo je danas.
"Naravno, uspon hobotnica je spekulativan: evolucija je nepredvidiva i ne možemo sa sigurnošću reći kojim će putem krenuti u slučaju izumiranja ljudi", dodao je Coulson.
"Budućnost života na Zemlji oblikovana je bezbrojnim varijablama, a bilo koji broj vrsta mogao bi postati istaknut. Međutim, s obzirom na izuzetnu inteligenciju, prilagodljivost i raznoliku paletu strategija preživljavanja hobotnice, ne bi bila najefikasnija opklada zamisliti ih kako napreduju u post-ljudskom svijetu."
Postoji još nekoliko kandidata za ono što bi moglo postati dominantna vrsta. Majmuni, slonovi, delfini , papagaji i vrane pametniji su od vaše prosječne životinje, dok neki naučnici vjeruju da su mravi i mačke u trci.
Drugim riječima, ako nisu hobotnice, možda imamo rekreaciju bilo koje Planete majmuna, te jedne epizode Treehouse of Horror iz Simpsonovih u kojoj su uključeni delfini ubice ili se nadamo da vam se vrane neće zamjeriti .
