U laboratoriji u Oxfordu nastao je odrezak koji izgleda, miriše i ima teksturu prave govedine – ali je zapravo uzgojen iz ćelija krave.
Riječ je o takozvanom uzgojenom (lab-grown) mesu, koje bi uskoro moglo stići i na britanske tanjire, ako dobije regulatorno odobrenje.
Za razliku od biljnih zamjena, uzgojeno meso je biološki stvarno – ali bez klanja životinja. Njegovi zagovornici ističu ekološke koristi: smanjenje emisije gasova staklene bašte i manju upotrebu zemlje i vode. No, neki stručnjaci upozoravaju da su te koristi možda prenapuhane, jer je proces uzgoja ćelija energetski zahtjevan, piše BBC.
Studije pokazuju da kilogram uzgojenog mesa može emitovati između 1,65 i 22 kg CO₂, ovisno o tehnologiji, dok tradicionalna govedina emituje oko 40 kg CO₂. Iako postoji potencijal za smanjenje emisija, trenutno ne postoji dovoljno podataka jer još nema masovne proizvodnje.
Uprkos nejasnoj klimičnoj koristi, neke zemlje već dozvoljavaju prodaju uzgojenog mesa – poput Singapura, SAD-a i Izraela. Uglavnom se poslužuje u ekskluzivnim restoranima, jer je proizvodnja skupa i ograničena.
Firme poput Ivy Farm iz Velike Britanije planiraju prvo plasirati burgere i kobasice od mješavine uzgojenog i pravog mesa, kako bi proizvod bio pristupačniji.
Singapur je 2020. postao prva zemlja koja je odobrila prodaju uzgojenog mesa za ljude. SAD su slijedile 2023, a Izrael 2024.
U SAD-u, četiri firme imaju odobrenje za proizvode poput laboratorijske piletine, svinjske masti i lososa. Na primjer, losos firme Wildtype se poslužuje u restoranu u Oregonu, a piletina firme Good Meat u Washingtonu, DC.
Ipak, kritičari poput dr Chrisa van Tullekena tvrde da je pravi cilj kompanija profit, a ne održivost. On smatra da bi učinkovitije bilo jednostavno – jesti manje mesa.
Nauka iza laboratorijski uzgojenog mesa je relativno jednostavna. Istraživači uzmu ćelije sa farme i uzgajaju ih u posudama. Kada ih imaju dovoljno, premještaju ih u sve veće spremnike dok ne dobiju dovoljno mesa za proizvod.
Pretvaranje tog mesa u nešto što ljudi žele jesti je izazovnije. Svaka firma ima svoju "tajnu formulu". Ćelije se uzgajaju u koktelu hranjivih sastojaka, a zatim se dodaju drugi sastojci radi poboljšanja nutritivnih vrijednosti.
Konačan proizvod je pasta koja se miješa s drugim namirnicama poput soje da bi ličila i imala ukus mesa. Planira se i proizvodnja ribe, uključujući jegulje i kavijar.
Ivy Farm Technologies je jedina britanska firma koja je podnijela zahtjev za odobrenje. Ako ga dobije, prvi proizvodi neće biti odresci već burgeri i kobasice – napravljeni djelimično od kultivisanog mesa i djelimično od običnog mesa.
"Ako želite napraviti stvarnu promjenu, morate ići na masovnu proizvodnju, a burgeri su najpopularniji", kaže direktor firme, dr Harsh Amin.
"I ako pomiješate naše uzgojeno meso s običnim, i dalje smanjujete emisiju ugljika", dodao je.
Zaključno, dok jedni vide spas za planetu, drugi u tome vide marketinški trik. A kao i uvijek – okus i cijena će na kraju odlučiti hoće li ljudi zaista prihvatiti ovakav burger.
