Identificirane su četiri važne topološke prekretnice tokom života.
Prekretnice se dešavaju u prosječnoj dobi od otprilike 9, 32, 66 i 83 godine, naveli su naučnici.
Preoblikovanje mozga prate različiti obrasci razmišljanja kako rastemo, sazrijevamo i starimo, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications.
Ove faze pružaju važne uvide u to zašto je naš mozak najbolje prilagođen u različitim periodima života ili kada je najranjiviji, rekla je Alexa Mousley sa Univerziteta Cambridge.
One nam pomažu da razumijemo zašto se neki mozgovi razvijaju drugačije u ključnim životnim trenucima, primjerice kroz poteškoće u učenju kod djece ili pojavu demencije u starijoj dobi.
Naučnici su analizirali oko 3.800 skupova podataka osoba u dobi do 90 godina, bez poznatih neuroloških oboljenja. Koristili su difuzione MRI snimke koje prikazuju neuronske veze prateći kretanje molekula vode kroz moždano tkivo.
Na taj način identificirali su četiri važne topološke prekretnice tokom života – u dobi od oko 9, 32, 66 i 83 godine, navode istraživači.
Svaka od ovih dobnih granica označava početak novog razdoblja razvoja, praćenog karakterističnim promjenama u strukturi mozga povezanim s dobi.
Prema istraživanju, najduža faza je odrasla dob, koja traje više od tri decenije.
Od novorođenčeta do djeteta: Izgradnja
U prvoj fazi, od rođenja do otprilike devete godine, smanjuje se broj sinapsi koje su ranije bile prekomjerno proizvedene u mozgu. Zadržavaju se one neuronske veze koje se najčešće koriste. Prva prekretnica, oko devete godine, praćena je naglim promjenama kognitivnih sposobnosti, ali i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja, navode naučnici.
Adolescencija i rana odrasla dob: Vrhunac efikasnosti
Između devete i otprilike 32. godine mozak ulazi u drugu fazu razvoja i ostvaruje svoj vrhunac. Organizacija komunikacijskih mreža u mozgu postaje sve naprednija, što karakterišu brza razmjena informacija kroz cijeli mozak i poboljšane kognitivne sposobnosti.
Adolescencija je jedina faza u životu u kojoj se neuronska efikasnost povećava, ističe Mousley.
Mozak odrasle osobe – tri decenije stabilnosti
Istraživački tim navodi da mozak, u prosjeku, dostiže maksimalne performanse u ranim tridesetim godinama, što predstavlja najznačajniju prekretnicu tokom cijelog životnog vijeka.
Oko 32. godine uočavaju se najveće promjene u povezivanju neurona i najveći ukupni pomak u razvoju u poređenju s ostalim prekretnicama, navodi Mousley.
Tačno vrijeme varira i djelimično zavisi od kulturnih, historijskih i društvenih faktora. U odnosu na ranije faze, arhitektura mozga se stabilizira i takva ostaje približno tri decenije. Dolazi do platoa u pogledu inteligencije i ličnosti, zaključuju naučnici.
Srednje šezdesete: Početak ranog starenja
Oko 66. godine života događa se najmanje izražena prekretnica, bez velikih strukturnih promjena. U tom periodu postupno preoblikovanje moždanih mreža dostiže svoj maksimum.
U ovoj dobi ljudi su izloženi povećanom riziku od različitih zdravstvenih problema koji mogu utjecati na mozak, poput povišenog krvnog pritiska, kaže Mousley.
Kasno starenje – završna faza razvoja
Posljednja prekretnica javlja se oko 83. godine života, kada ljudski mozak ulazi u fazu kasnog starenja. Povezanost neurona nastavlja opadati. Budući da u istraživanju nije bilo ispitanika starijih od 90 godina, obuhvaćeni period istraživanja ograničen je na tu dob.
Naučnici se nadaju da će buduća istraživanja obuhvatiti veće uzorke i ispitati spolno specifične razlike.
Razumijevanje da strukturni razvoj mozga nije proces stalnog napretka, već rezultat nekoliko ključnih prekretnica, pomoći će nam da prepoznamo kada i na koji način je moždana povezanost najranjivija na poremećaje, rekao je glavni autor istraživanja Duncan Astle sa Univerziteta Cambridge.
