Naučnici su prepoznali specifičnu regiju na Marsu kao potencijalno utočište za život mikroba, otvarajući nove mogućnosti u potrazi za izvanzemaljskim organizmima.
Naučnici su odredili lokaciju na Marsu s podzemnim uslovima koji bi mogli podržati život mikroba, što potencijalno dovodi čovječanstvo bliže otkrivanju izvanzemaljskih organizama.
Regija, Acidalia Planitia, ogromna je ravnica na sjevernoj hemisferi Marsa, koja se proteže na 2900 kilometara i pokazuje idealnu kombinaciju vode, topline i energije za život.
Naučnici, predvođeni Andreom Butturinijem sa Univerziteta u Barceloni, istakli su navedenu regiju kao obećavajuće ciljano područje za buduće misije u potrazi za postojećim životom u podzemlju Marsa. Ta podzemna zona, vjerovatno nastanjiva do dubine od osam kilometara, zahtijeva naprednu tehnologiju bušenja i značajne misije s posadom, koje su još godinama udaljene od realizacije.
Uloga metana u potrazi
Otkriće je fokusirano na metanogene, mikroorganizme koji mogu proizvesti metan u ekstremnim uslovima. Ti organizmi uspijevaju bez kisika, organskih hranjivih tvari ili sunčeve svjetlosti i obično ih nalazimo u Zemljinim močvarama i probavnom sustavu biljojeda.
Na Marsu bi metanogeni mogli živjeti duboko ispod regije Acidalia Planitia, gdje su uvjeti izolovani od negostoljubive površine planeta.
Navedeno novo istraživanje pridonosi tekućoj raspravi o prisutnosti metana u atmosferi Marsa. Od 1999. godine proturječna mjerenja pokazuju različite koncentracije metana, u rasponu od pet do 33 dijela na milijardu. Dok je NASA-in rover Curiosity otkrio metan u atmosferi Crvenog planeta, ExoMars Trace Gas Orbiter Evropske svemirske agencije nije, što je potaklo intenzivne naučne rasprave.
Podzemlje južne regije Acidalia Planitia pretpostavljena je ciljna regija za smještaj metanogena sličnih mikroorganizmimna methanosarcinaceae i/ili methanomicrobiaceae, prilagođenih hladnoći, navodi se u istraživanju, naglašavajući obilje radiogene topline i podzemne vode u tom području.
Buduće misije i izazovi
Nadolazeće misije poput rovera Rosalind Franklin Evropske svemirske agencije, koji bi trebao biti lansiran 2028. godine, imaju za cilj bušiti dva metra u površinu Marsa. Međutim, Butturinijev tim identifikovao je potrebu za kopanjem znatno dublje, do osam kilometara, kako bi se došlo do potencijalno nastanjivih slojeva. Ta dubina premašuje naše trenutne tehnološke mogućnosti na drugim planetima.
Marsovo podzemlje nudi više temperature, u rasponu od 0 do 10°C, i tekuću vodu vjerovatno pomiješanu s tlom. Ti uslovi, u kombinaciji s toplinom od radiogenog raspada, predstavljaju bitne sastojke za život. Ako se dokaže, To bi otkriće moglo potvrditi biološki generirani metan na Marsu, preoblikujući naše razumijevanje atmosfere Crvenog planeta.
Dok nova otkrića naučnika čekaju recenziju na repozitoriju arXiv, već su izazvala značajan interes, fokusirajući potragu za izvanzemaljskim životom u navedenoj regiji Crvenog planeta.
