Mozak je izuzetno složen organ koji upravlja svim tjelesnim procesima, uključujući mišljenje, čulnu percepciju i kretanje.
Iako se često govori o "lijevom" i "desnom" mozgu, nauka pokazuje da obje hemisfere rade zajedno i nemaju jasnu dominantnu ulogu.
Mit o "lijevom" i "desnom" mozgu godinama je prisutan u popularnoj psihologiji i često se koristi za objašnjavanje ličnosti i načina razmišljanja. Prema toj ideji, ljudi navodno imaju dominantnu moždanu hemisferu koja određuje jesu li logični i analitični ili pak kreativni i intuitivni.
Međutim, nauka danas jasno pokazuje da za takvu podjelu ne postoji čvrsta naučna osnova. Radi se o pojednostavljenju stvarne činjenice da su određene moždane funkcije češće povezane s jednom hemisferom, dok su druge povezane s drugom – ali obje strane mozga uvijek rade zajedno.
Kako mozak zapravo funkcionira?
Mozak je izuzetno složen organ koji upravlja svim tjelesnim procesima, uključujući mišljenje, čulnu percepciju i kretanje. Iako ima masu od oko 1,3 kilograma, sadrži približno 100 milijardi neurona.
Neuroni su osnovne informacijske jedinice koje pomoću električnih i hemijskih signala prenose informacije kroz centralni nervni sistem. Na taj način mozak obrađuje sve informacije koje prima iz tijela i okoline te šalje odgovarajuće signale za reakciju i regulaciju funkcija.
Glavne regije mozga i njihove funkcije
Mozak se sastoji od nekoliko ključnih područja, od kojih svako ima specifične zadatke.
Veliki mozak (cerebrum) čini najveći dio mozga i podijeljen je na lijevu i desnu hemisferu. On upravlja najvišim kognitivnim funkcijama poput mišljenja, emocija, govora, čula i vida. Sastoji se od četiri režnja: frontalnog, temporalnog, parijetalnog i okcipitalnog.
Mali mozak (cerebellum) odgovoran je za koordinaciju pokreta i ravnotežu. Za razliku od velikog mozga, on uglavnom kontroliše istu stranu tijela.
Međumozak (diencephalon) djeluje kao svojevrsna "stanica za prijenos" između mozga i ostatka tijela te učestvuje u regulaciji hormona.
Moždano stablo kontroliše osnovne, automatske životne funkcije poput disanja, pokreta očiju i izraza lica te povezuje mozak s kičmenom moždinom.
Lijeva i desna hemisfera – šta ih zapravo razlikuje?
Jedna od ključnih činjenica jeste da svaka hemisfera mozga kontroliše suprotnu stranu tijela – lijeva hemisfera upravlja desnom stranom tijela i obrnuto.
Ipak, osim te "unakrsne" kontrole, postoje i određene funkcionalne razlike. Kod većine ljudi lijeva hemisfera ima važniju ulogu u obradi jezika, dok su kod nekih osoba, naprimjer ljevaka, te funkcije raspoređene drugačije ili ravnomjernije između hemisfera.
Dvije hemisfere povezane su korpus kalozumom, snopom živčanih vlakana koji omogućava njihovu stalnu komunikaciju i koordinaciju. U rijetkim slučajevima, naprimjer nakon određenih neurohirurških zahvata kod epilepsije ili kod pojedinih razvojnih poremećaja, ta komunikacija može biti smanjena, što može značajno utjecati na integraciju moždanih funkcija.
Odakle dolazi ideja o lijevom i desnom mozgu?
Popularna teorija pojavila se 1960-ih godina kada je neurobiolog Roger W. Sperry istraživao specijalizaciju moždanih hemisfera. Njegov rad potaknuo je ideju da jedna strana mozga može biti dominantna te da to određuje ličnost i način razmišljanja.
Prema toj zastarjeloj podjeli, "lijevo-mozgani" ljudi navodno su:
- analitični,
- logični,
- orijentisani na činjenice i detalje,
- skloni numeričkom razmišljanju,
- više usmjereni na verbalno izražavanje.
S druge strane, "desno-mozgani" ljudi navodno su:
- kreativni,
- intuitivni,
- usmjereni na širu sliku,
- slobodnijeg načina razmišljanja,
- skloniji vizuelizaciji nego verbalizaciji.
Šta kaže savremena nauka?
Savremena istraživanja ne podržavaju ideju da ljudi imaju dominantnu hemisferu koja određuje ličnost ili stil razmišljanja. Studija iz 2013. godine, koja je analizirala više od 1.000 mozgova pomoću MRI tehnologije, pokazala je da ljudi koriste obje hemisfere mozga bez jasne dominacije jedne strane. Ipak, određeni zadaci mogu aktivirati specifičnije regije mozga.
Naprimjer, desna hemisfera ima važnu ulogu u:
- prostornoj orijentaciji tokom složenih zadataka,
- razumijevanju brojeva koji uključuju nulu,
- neverbalnoj obradi numeričkih informacija.
S druge strane, lijeva hemisfera ključna je za obradu jezika, no za potpuno razumijevanje govora i značenja uvijek učestvuju obje strane mozga. Neka istraživanja također pokazuju da desna hemisfera ima važnu ulogu u razumijevanju konteksta, metafora, ironije i prenesenih značenja u jeziku. Desna hemisfera ima izraženiju ulogu u obradi emocionalnih reakcija, iako u tome učestvuje više moždanih područja.
Postoji li dominantna hemisfera kod ljudi?
Mozak ne funkcionira jednako kod svih ljudi. Kod nekih je obrada jezika više smještena u lijevoj hemisferi, kod drugih u desnoj, dok je kod dijela populacije raspoređena ravnomjerno između obje strane, prenosi Ordinacija.hr.
Istraživanje iz 2021. pokazalo je da ljevaci češće imaju drugačije obrasce moždane aktivnosti u područjima koja se odnose na radnu memoriju, jezik, vid i kontrolu pokreta ruke. Također je uočeno da ljevaci često imaju veću količinu sive mase u desnoj hemisferi, što se povezuje s kontrolom dominantne lijeve ruke. Siva masa odgovorna je za obradu informacija, pamćenje, emocije i motoričke funkcije.
Uprkos tim razlikama, naučnici naglašavaju da su obje hemisfere, kao i njihova stalna komunikacija, nužne za normalno i efikasno funkcionisanje mozga. Ljudi ne koriste samo jednu stranu mozga – obje strane uvijek rade zajedno.
