Aspartam, čak i u dozama koje se smatraju dopuštenim, može narušiti funkciju važnih organa.
Aspartam je umjetni zaslađivač koji se često nalazi u proizvodima poput žvakaćih guma, bezalkoholnih pića i stolnih zaslađivača, ali novo istraživanje provedeno na miševima ukazuje na to da čak i male količine tokom dužeg perioda mogu štetno utjecati na zdravlje srca i mozga.
Naučnici u Španiji dodavali su niske doze aspartama u ishranu miševa nekoliko dana svake dvije sedmice, tokom jedne godine. Količina koju su miševi unosili odgovarala je otprilike jednoj šestini dnevnog unosa koji Svjetska zdravstvena organizacija smatra sigurnim za ljude.
Istraživači su primijetili da su miševi koji su konzumirali aspartam izgubili više tjelesne mase u odnosu na one koji ga nisu unosili te su na kraju istraživanja imali između 10 i 20 posto manje tjelesne masnoće. Međutim, istovremeno su pokazivali znakove mogućih problema sa srcem i mozgom.
Dodatno opterećenje srca
Utvrđeno je da srca tih miševa nisu pumpala krv jednako efikasno te su pokazivala male strukturne promjene, što ukazuje na dodatno opterećenje srca.
Promjene su zabilježene i u načinu na koji je mozak koristio glukozu. U početku se potrošnja glukoze povećala, ali je do kraja istraživanja naglo pala, što bi moglo negativno utjecati na rad mozga.
Aspartam je hemijski spoj nastao povezivanjem dviju aminokiselina, osnovnih gradivnih elemenata proteina. Iako se aspartam već dugo povezuje s povećanim rizikom od raka, do danas nisu pronađeni naučni dokazi koji bi to potvrdili.
Međutim, istraživanje objavljeno u septembru, provedeno na gotovo 13.000 ljudi, povezalo je aspartam i druge umjetne zaslađivače sa slabljenjem kognitivnih sposobnosti, naročito kod osoba s dijabetesom.
Lošiji rezultati na testovima pamćenja
Miševi iz najnovijeg istraživanja također su pokazali lošije rezultate na testovima pamćenja i učenja. Kretali su se sporije i trebalo im je više vremena za rješavanje labirinta, što ukazuje na blagi pad kognitivnih funkcija.
Dok se neurološke posljedice aspartama detaljnije ne razjasne, djeca i adolescenti trebali bi ga, koliko god je moguće, izbjegavati, posebno kao redovan dio ishrane, navode autori najnovijeg istraživanja.
Naučnici ističu da su promjene u mozgu bile relativno blage u poređenju s ranijim istraživanjima u kojima su miševi svakodnevno konzumirali aspartam ili su ga unosili u kraćim, ali intenzivnijim periodima. Dodaju kako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo mogu li se slični efekti pojaviti i kod ljudi.
Ovi nalazi ukazuju na to da aspartam, čak i u dozama koje se smatraju dopuštenim, može narušiti funkciju važnih organa te bi bilo preporučljivo ponovo razmotriti sigurnosne granice za ljudsku upotrebu, zaključuje se u istraživanju.
