Blagdani bajrama su prilika da se pojasne poruke islama, da se pokaže otvorenost i tolerancija Islama, poziv i potreba za suživotom, poštivanjem i uvažavanjem drugog i drukčijeg.

Tokom blagdana koji traje četiri dana muslimani provode Bajram u krugu porodice, dočekuju i obilaze familiju, prijatelje, komšije.

Za bajramski ručak postavlja se stol koristeći najbolji stolnjak, tanjire i pribor za jelo koje imaju u kući. Ručak je izuzetno obilan, a negdje je u tradiciji da mora sadržavati i omiljeno jelo svakog člana porodice.

U turskom jeziku, riječ sofra se koristi sa značenjem trpeze, stola za ručak (ručavanje) a u bosanskom jeziku često ima prošireno značenje te se odnosi i na samo jelo pripremljeno i postavljeno na sto.

Bajramski ručak u BiH najčešće počinje supom ili čorbom, nakon čega obično slijedi varivo (sarma, bosanski lonac i slično), zatim pite, pa pečeno meso sa povrćem te desert na kraju.

Bosanska kuhinja mnogo toga duguje svojoj osmanskoj prošlosti, tako su jela na bajramskoj trpezi najčešće specijaliteti sa turskim uticajem.

Domaćica kuće obično za glavno jelo napravi begovu čorbu, bosanski lonac (bosanski paprikaš od povrća i mesa, tradicionalno kuhan u zemljanoj posudi), hadžijski ćevap (teleći paprikaš), musaku (od faširanog mesa i krompira), različite dolme (punjeni crni luk i paprika) i sarmu (uvijeni listovi kiselog kupusa punjeni mesom i rižom). Na stolu su nezaobilazne i različite pite.

Desert je veoma bitan faktor bajramske trpeze – najčešće je ‘silan’, porijeklom turski i preliven agdom. Za pripremu bajramskog deserta generalno je potrebno prilično kulinarsko iskustvo, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.

Radiosarajevo.ba