Utorak, 9. Avgusta 2022.
Tuzlanski.ba logo

Žene i djevojčice najčešće žrtve trgovine ljudima

Preuzmite sliku

Gotovo polovina, tačnije 46 posto žrtava trgovine ljudima širom svijeta čine žene, a 19 posto djevojčice, javlja Anadolu Agency (AA).

Ujedinjeni narodi (UN) 2013. su u cilju zaštite prava žrtava i podizanja svijesti javnosti, 30. juli proglasili “Svjetskim danom borbe protiv trgovine ljudima”.

Većina žrtava trgovine ljudima, koja se u svijetu naziva i “modernim ropstvom”, a koja se izražava kroz otmicu, prisilno zatvaranje i zapošljavanje žena, djece i muškaraca radi eksploatacije, su žene i djevojčice.

Trgovina ljudima, koja je krivično djelo protiv ličnih prava i sloboda, znači “kupovinu i prodaju osobe kao komercijalne robe bez njenog pristanka, odnosno ostvarivanje prihoda od te osobe”.

Iako se procjenjuje da postoji više od 40 miliona žrtava trgovine ljudima širom svijeta, sve zemlje su pogođene trgovinom u zavisnosti od odredišta, tranzita i zemalja izvora.

Trgovina ljudima se u svijetu može vidjeti u obliku seksualne eksploatacije, radne eksploatacije, dječjih brakova, prodaje djece, prisilnog prosjačenja, služenja vojnog roka djece i trgovine organima i tkivima.

Prema informacijama koje je prikupio dopisnik AA iz Ureda Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) “Globalni izvještaj o trgovini ljudima 2020.” povodom “Dana borbe protiv trgovine ljudima 30. jula”, žrtve trgovine ljudima su uglavnom meta kada su ranjivi.

Dok je trgovina ljudima treća vrsta kriminala koja ostvaruje najveći ilegalni prihod nakon krijumčarenja oružja i trgovine drogom, organizacije organiziranog kriminala godišnje ostvaruju 150 milijardi dolara.

Prema izvještaju, oko pet od svakih 10 identifikovanih žrtava širom svijeta u 2018. bile su žene (46 posto) i 19 posto djevojčice.

Oko jedne trećine žrtava su djeca. Radi prisilnog rada posebno su ugroženi iregularni migranti.

Od oblika trgovine ljudima širom svijeta, najčešće su seksualna eksploatacija (50 posto), prisilni rad (38 posto), prisila (šest posto), prosjačenje (1,5 posto) i drugi.

– Posebno ugrožena djeca u ekstremno siromašnim domaćinstvima –

Trgovina djecom najviše je usmjerena na žrtve iz ekstremno siromašnih domaćinstava i nefunkcionalnih porodica, ili žrtve bez roditeljskog staranja, dok u zemljama s niskim prihodima polovinu žrtava čine djeca.

Djeca koja žive u ekstremno siromašnim domaćinstvima su posebno ugrožena, a djeca žrtve se najčešće nalaze u zapadnoj Africi, južnoj Aziji i Centralnoj Americi i na Karibima.

U zemljama s višim prihodima, djeca se otimaju uglavnom zbog seksualne eksploatacije, prisilne delikvencije ili prosjačenja.

Procjenjuje se da će povećanje stope nezaposlenosti uzrokovano pandemijom COVID-19 povećati trgovinu ljudima, posebno u zemljama koje su doživjele najbrži i najtrajniji pad zaposlenosti.

– Migracija se koristi protiv žrtava –

Žrtve trgovine ljudima kojima nije dozvoljeno da rade ili borave u zemlji su ranjivije i izloženije ovom problemu.

Strah od izloženosti kod neregularnih migranata može biti moćno oružje za trgovce ljudima, koji lakše zadržavaju žrtve u uslovima eksploatacije.

Migranti čine značajan udio žrtava trgovine ljudima širom svijeta.

Migranti čine 65 posto trgovanih osoba u zapadnoj i južnoj Evropi, 60 posto na Bliskom istoku, 55 posto u istočnoj Aziji i Pacifiku i 25 posto u srednjoj i južnoj i istočnoj Evropi i Sjevernoj Americi.

Trgovina ljudima radi domaćeg ropstva, koja je jedan oblik trgovine ljudima, prisutna je u svim regijama svijeta.

Prema izvještaju, žrtve trgovine ljudima radi domaćeg ropstva izložene su različitim oblicima eksploatacije i nasilja, uključujući seksualno, fizičko i psihičko zlostavljanje, što se rijetko viđa u drugim oblicima trgovine.

– Profil trgovaca ljudima –

Od onih koji su istraženi ili uhapšeni, procesuirani ili osuđeni za trgovinu ljudima, 67 posto su muškarci, 33 posto žene, a vrlo mali broj njih je mlađi od 18 godina.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje