Ponedjeljak, 5. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Zabrinjavajuće djelovanje jednog od najpoznatijih lijekova protiv bolova

Preuzmite sliku

Jedan od najčešće konzumiranih lijekova u SAD-u, ali i svijetu, mogao bi ostaviti mnogo više posljedica na ljudski organizam od tek ublažavanja glavobolje, otkriva istraživanje tamošnjeg univerziteta.

Acetaminofen, također poznat kao i paracetamol, a koji se prodaje pod brendovima Tylenol i Panadol, također povećava i sklonost rizicima, kaže istraživanje iz 2020. koja je pratila promjene u ljudskom ponašanju pod uticajem ovog lijeka.

“Čini se da pod uticajem acetaminofena ljudi osjećaju manje negativnih emocija kada razmišljaju o rizičnim potezima – jednostavno ne osjećaju jednak nivo straha”, kaže neuronaučnik Baldwin Way sa univerziteta u Ohiju, prenosi Science Alert.

“Gotovo četvrtina populacije u SAD-u uzima ove lijekove svake sedmice. Smanjene percepcije o riziku i češće riskantno ponašanje mogli bi ostaviti rizik na društvo u cjelini”, dodaje.

Rezultati israživanja dodatno potvrđuju prethodna istraživanja koja sugerišu da su efekti acetaminofena na ublažavanje boli također primjetni u raznim psihološkim procesima: umanjuju percepciju povrijeđenih osjećaja, umanjuju sposobnost za empatiju, a moguće da čak i zatupljuju kognitivne funkcije.

Istraživanje također daje naslutiti da bi se pod uticajem acetaminofena mogla umanjiti sposobnost percepcije i evaluiranja rizika. Efekat lijeka možda je malen, ali ne treba ga se ignorisati, budući da je upravo acetaminofen najčešći sastojak lijekova u SAD-u – može ga se pronaći u čak 600 različitih lijekova koji se dobivaju na recept, ali i bez njega.

U seriji eksperimenata u kojima je učestvovalo 500 univerzitetskih studenata, Way i njegov tim mjerili su koliko bi jedna doza od 1.000 miligrama acetaminofena (maksimalna dopuštena dnevna doza za odrasle) uticala na rizično ponašanje učesnika u poređenju s placebo lijekovima koji su nasumce davani učesnicima u kontrolnoj grupi.

U svakom od eksperimenata, učesnici su morali napuhati ispuhani balon na kompjuterskom monitoru, a svakim pojedinim klikom za napuhavanje zarađuju izmišljeni novac. Date su im upute da zarade što je više izmišljenog novca moguće napuhavajući balon što je više moguće, ali da budu oprezni da balon ne pukne jer bi u tom slučaju izgubili sav novac.

Rezultati su pokazali da su oni sudionici koji su uzeli acetaminofen znatno više rizikovali tokom ove vježbe, u poređenju s opreznijom placebo skupinom. Oni koji su bili pod uticajem acetaminofena češće su gubili novac jer im je puknuo balon od kontrolne skupine.

“Ako niste skloni riziku, napuhat ćete balon malo i onda odlučiti uzeti novac jer ne želite da balon pukne i da izgubite sve što ste zaradili”, kaže Way. “Ali oni koji su na acetaminofenu pokazuju manje anksioznosti i negativnih emocija o tome koliko balon raste i koji su izgledi da će puknuti.”

Uz simulaciju s balonom, učesnici su također ispunjavali i upitnike tokom još dva eksperimenta, gdje su ocjenjivali nivo rizika koju percipiraju u različitim hipotetskim scenarijima kao na primjer ulaganje cjelodnevne zarade u sportsku okladu, skakanje s mosta ili vožnja automobilom bez zaštitnog pojasa.

U jednom od upitnika primijećeno je da uzimanje acetaminofena smanjuje percepciju rizika u poređenju s kontrolnom grupom, no u drugom, sličnom upitniku nije primijećen takav efekt .

Ipak, općeniti zaključak temeljen na prosječnim rezultatima različitih testova jest da postoji značajna povezanost između uzimanja acetaminofena i riskantnog ponašanja, čak i ako je primijećeni efekt malen.

Tim je rekao da su prepoznali da se učinci lijeka na rizično ponašanje mogu objasniti i drugim vrstama psiholoških procesa, kao što je možda smanjenje anksioznosti.

“Moguće je da, kako balon raste, oni u placebo skupini osjećaju jaču anksioznost pri pomisli da bi mogao puknuti,” objasnili su naučnici. “Kada osjećaj anksioznosti postane prevelik, oni završe s eksperimentom. Moguće je da acetaminofen smanjuje tu anksioznost, što dovodi do rizičnijeg ponašanja.”

Istraživanje alternativnih psiholoških objašnjenja za ovaj fenomen, kao i istraživanje bioloških mehanizama odgovornih za učinke acetaminofena na izbore u ovakvim situacijama, trebalo bi se detaljnije istražiti u daljnjim istraživanjima, rekao je tim.

Naučnici će također imati još prilike proučiti ulogu acetaminofena u ublažavanju boli, budući da su istraživanja u posljednjih nekoliko godina pokazale da u mnogim slučajevima ovaj lijek nije efikasan, a ponekad nije ništa bolji od placeba, uz to što otvara rizike za razvoj drugih zdravstvenih problema.

Bez obzira na ozbiljnost tih rezultata, acetaminofen je još uvijek jedan od najkorištenijih lijekova u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija smatra ga esencijalnim lijekom. Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje ga kao lijek koji valja uzeti ako osoba smatra da ima simptome koronavirusa.

Možda ćemo morati još jednom razmisliti o takvim savjetima, kaže Way.

“Moguće je da će osoba koja ima koronavirus, a uzme acetaminofen, misliti da nije toliko rizično izići van i družiti se s prijateljima”, dodaje. “Potrebno nam je još istraživanja o učinku acetaminofena i drugih lijekova koji se izdaju bez recepta na naše izbore i rizike koje poduzimamo.” (N1 Hrvatska)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , ,