Subota, 19. Oktobar 2019.
Tuzlanski.ba logo
Preuzmite sliku

Washington Post: Reizbor Vladimira Putina vodi porastu napetosti sa Zapadom

Vladimir Putin dobio je još jedan šestogodišnji mandat i to s uvjerljivih 74 posto glasova. Kada je izašao na pozornicu na trgu ispred Kremlja kako bi proglasio pobjedu na izborima on je to učinio na koncertu na otvorenom kojim je proslavljana četvrta godišnjica aneksije Krima.

List Washington post navodi da su sljedeće rastuće tenzije sa Zapadom i prenosi izjavu Jelene Šmelove, kopredsjedavajuće u Putinovom izbornom štabu, koja je nakon izbornih rezultata izjavila da su ti rezultati konsolidovani odgovor na pritisak koji se trenutno primjenjuje na Rusiju.

Gleb Pavlovski, bivši savjetnik Kremlja, koji je postao istaknuti kritičar Putina, za Post ocjenjuje da je britanska premijerka Theresa May uručila Putinu “predizborni poklon” tako što je optužila Rusiju za napad na bivšeg špijuna Sergeja Skripala.

“Britanski odgovor naljutio je Ruse i to tako što je motivisao neke birače da izađu na izbore iako bi oni ostali kod kuće”, kaže Pavlovski.

Post ocjenjuje i da Rusija još mirnije prati eskalaciju nasilja u Siriji, gdje njihova borba u kojoj podržavaju predsjednika Bašara al Asada povećava rizik od vojnog sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Vladimir Frolov, nezavisni vanjskopolitički analitičar sa sjedištem u Moskvi, navodi za isti list da je problem za Putina taj što on planira da sukobi eskaliraju umjesto da radi na njihovom smirivanju.

S osvajanjem još jednog šestogodišnjeg mandata situacija na papiru je jasna za Putina. On ima 65 godina i vladat će do 2024. godine, što je skoro četvrt vijeka, konstatuje Washington post, ali i postavlja pitanje: šta onda?

Analitičari se slažu da ne bi bili iznenađeni da Putin pokuša produžiti svoju vladavinu i to tako što će prepisati recept kineskog predsjednika Xi Jipinga i ukloniti ograničenja koja se odnose na broj mandata ili da organizuje neku vrstu vanpolitičkog procesa koji bi ga pretvorio u nacionalnog lidera sličnog iranskom ajatolahu.

“Neko ko tako dugo vlada bit će u iskušenju da možda nastavi na isti način,” rekao je Andrei Kolesnikov, vodeći stručnjak za domaću politiku u istraživačkom centru Carnegie Moskovskog centra. “Za osobu koja je anektirala dio druge zemlje praktično nema granica”.

Na vezu između izbora u Rusiji i aneksije Krima podsjeća i Tony Barber iz Financial Timesa te navodi da su izbori služili kao pozorišni komad za demonstraciju snage predsjednika Putina i to na isti način na koji je ona demonstrirana prema međunarodnoj zajednici prilikom aneksije Krima.

Autor ističe da se osnovno pitanje odnosi na to koliko su promjene u Putinovoj Rusiji realne, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Autor navodi da su poželjne promjene za poboljšanje privrednih kretanja, kao i osiguravanje veće socijalne pravde i uklanjanje neizvjesnosti o tome kako će politički sistem funkcionisati nakon predsjednika Putina.

Financial Times ocjenjuje i da bi obimne političke reforme osporavale osnovno načelo predsjednika Putina – da je jaka država, koja ograničava politički pluralizam, conditio sine qua non (neophodan uslov) kako bi Rusija zauzela vodeće mjesto u globalnim kretanjima.

Kao u ranim osamdesetim, ovo je period visokih tenzija u odnosima između Moskve i zapadnih zemalja. Sovjetski lider Mihail Gorbačov je želio da odmrzne hladne odnose na međunarodnom planu, kao i da sprovede program radikalne unutrašnje reforme. Postoje samo mali dokazi da Putin želi to isto, zaključuje Financial times i dodaje da s obzirom na to kakve promjene se smiješe u Rusiji u bliskoj budućnosti, malo je vjerovatno da će to podsjećati na liberalizaciju krajem osamdesetih i početkom devedesetih.

Protekli izbori u Rusiji su pravi primjer savremenih autoritarnih izbora, ocjena je The Wall Street Journala.

U tekstu list objavljuje i da je Vladimir Putin dobio još jedan šestogodišnji mandat i to sa 73,9 posto osvojenih glasova. Ruski predsjednik se pobrinuo da osigura ishod tako što je eliminirao bilo kojeg ozbiljnijeg kandidata. Uklonio je svog najvećeg protivnika Alekseja Navalnog, hapseći ga u nekoliko navrata, a Centralna izborna komisija koju kontrolira Kremlj zabranila mu je kandidaturu. Navalni je pozvao svoje pristalice da bojkotuju izbore, ali bila bi novost da Putin nije uspio osigurati veliki odziv glasača.

The Wall Street Journal ocjenjuje i da kandidati koji su bili u utrci nisu imali ozbiljnu finansijsku podršku, niti bilo kakav pristup medijima. Kremlj je već odavno preuzeo sve elektronske medije koji predstavljaju Putina kao branitelja opkoljene Majke Rusije koja stoji protiv neprijateljske Amerike.

Putin vlada Rusijom već 18 godina, a vremenom je povećao svoju agresiju u inozemstvu kako bi podržao nacionalizam kod kuće. Najnoviji hemijski napad Kremlja u Britaniji, protiv nekadašnjeg dvostrukog agenta Sergeja Skripala, upozorava da bi mogao ponovno eskalirati kada vidi Evropu s oslabljenim liderima u Njemačkoj i Velikoj Britaniji. Baltik i Balkan su dvije moguće mete nevolja i Zapad bi morao biti pripravan, upozorava WSJ.

Što se tiče SAD-a, administracija predsjednika Donalda Trumpa bila je jača od administracije njegovog prethodnika Baracka Obame u tome da mu se suprotstavi, naprimjer slanjem smrtonosnog oružja Ukrajini. Ali Putin se još uvijek nada da može manipulirati Trumpom u nekoj vrsti pregovora za regionalnu dominaciju Kremlja. Trump ne bi trebao pasti na to, zaključuje ovaj medij.

U komentaru za Reuters Agnia Grigas ​piše kako četvrti mandat Putinu daje mogućnost da ojača svoju moć, nastavi ekspanzivnu vanjsku politiku i eskalativno obračunavanje sa Zapadom. Ipak, jedan od njegovih značajnijih ciljeva koji će povećati njegov utjecaj može biti razvoj postsovjetske ideologije u Rusiji.

Britanska agencija smatra i da je, od kada je došao na vlast 1999. godine, Putin definisao i postao sinonim za savremenu Rusiju. Do kraja četvrtog predsjedničkog mandata 2024. godine (uključujući njegov mandat premijera u periodu 2008.-2012.) Putin će vladati Rusijom duže od bilo kojeg drugog ruskog ili sovjetskog vođe pored Staljina.

Još 2014. prvi zamjenik predsjednika Uprave Vjačeslav Volodin izjavio je: “Ako postoji Putin – postoji Rusija, ako nema Putina – nema Rusije”.

Iako je Rusija široka i raznolika, postala je zemlja talac Putinove ličnosti i njegove pojavne ideologije. To je poput krize identiteta. Zemlja koja želi status velike sile i civilizacije, umjesto da bude Putinovo osobno vlasništvo, Rusija zahtijeva definiranje misije – ideologiju koja nudi poseban pogled na svijet, zaključuje Reuters. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje