Otkrivena je nova velika svjetska afera povezana s pranjem novca. Panamski dokumenti sadrže hiljade imena političara, predsjednika, prinčeva, premijera, šeika, biznismena, ali i sportaša, pjevača, glumaca koji su globalno poznati.

U jutarnjem programu N1 televizije govorili smo o ovim dokumentima sa Srđanom Blagovčaninom, direktorom Transparency International Bosna i Hercegovina, koji je ekspert u oblasti vladavine prava i borbi protiv korupcije.

Šta su zapravo panamski dokumenti i zašto su oni bitni?

“Panamski dokumenti su najveći slučaj curenja dokumenata iz kompanije i države koja je poznata kao finansijski raj. Radi se o informacijama koje govore o tome da je ogroman broj ljudi, koji obavljaju javne funkcije, koristio pogodnosti finansijskih rajeva, kako bi prikrivao finansijsko bogatstvo i izbjegavao plaćanje poreza. Ova afera će imati velike implikacije globalno“, rekao je gost Novog dana.

Šta je u svemu ovome ilegalno?

“Poreski rajevi mogu poslužiti različitim svrhama. Poslovanje kroz poreske rajeve omogućava da prikrijete pravi identitet. Naprimjer, ako obavljate važnu državnu ili javnu funkciju, u većini zemalja morate prikazivati imovinski karton. Ako ste uključeni u korumpirane aktivnosti, logično da nemate legalan prihod tolikog novca.

Takvi rajevi su sjajan način da sakrijete porijeklo novca koje ste stekli kroz korupcijske aktivnosti. Bez otkrivanja identiteta taj novac možete pustiti globalno, investirati u matičnu zemlju i vršiti transakcije s njim“, objasnio je Blagovčanin.

On je istakao da su u BiH postojali slučajevi da su offshore kompanije bile veliki investitori kod nas, a s njim su čak poslovale i Vlade. Kazao je da naše institucije nisu pokazivale veliki interes da otkriju ko stoji iza takvih kompanija i kako se takvo poslovanje odvija.

Među dokumentima spominje se i BiH.

“Jako je rano govoriti, jer nemamo dovoljan broj informacija. Sada su procurile informacije najinteresantnije globalnim medijima, o liderima velikih i moćnih zemalja. O zemljama Balkana takve informacije još nisu dostupne, jer se radi o 11,5 miliona dokumenata. Trabat će mjeseci da se provjere i izvuče ono što je interesantno. Ovakva istraga zahtjeva velike kapacitete institucija jer se radi o složenim finansijskim istragama. Potrebno se oslanjati i na informacije drugih zemalja, međunarodne saradnje i međunarodni sistem pomoći kako bi se utvrdili stvarni identiteti ljudi na čelu tih kompanija“, kazao je Blagovčanin i dodao da zemlje sa snažnijim kapacitetima od BiH i zemalja regiona nisu imali puno uspjeha s procesuiranjem ovakvih slučajeva.

“I uz najbolju volju jako teško se dobija pristup informacijama na Panami, Djevičanskim ostrvima i drugim “poreskim rajevima“, izjavio je direktor TI BiH.

Dokumenti “Panama Papers” koji su procurili iz panamske advokatske firme Mossack Fonseca sastoje se od 2,6 terabajta podataka, 11,5 miliona dokumenata i 214.000 fiktivnih kompanija.

“Teško je govoriti o motivima ljudi koji su te informacije pustili u javnost. Informacije koje smo dobili kroz aferu Panamskih dokumenata nisu ništa novo, jer smo imali i ranije slučajeva kada su curile informacije i govorile o ovome problemu.

Organizacija G20, najmoćnijih zemalja svijeta, je 2014. usvojila principe koja regulišu principe o vlasništvu, ali je jako malo urađeno na implementaciji tih principa“, mišljenja je Blagovčanin.

Blagovčanin je napomenuo da je nevjerovatno činjenica da jedna Vlada, što se dešavalo u BiH, posluje s off shore kompanijom.

“Nemate podatke ko stoji iza te kompanije i jasno je da se radi o pranju novca i prikrivanju stvarnih iznosa novca.“

Za kraj je kazao da očekuje da će i Vlade zemalja, pod pritiskom javnosti i građana, morati napraviti iskorak.

“Ova priča nije od jučer, o njoj se raspravlja globalno, veliki broj nevladinih organizacija se bavi ovim pitanjem. Očekujem da će ovaj momenat biti iskorišten da se izvrši dodatni pritisak na zemlje G20, EU i Vlade zemalja.”