Simulacija nuklearnog rata, koji su razvili istraživači povezani s Programom za nauku i globalnu sigurnost Sveučilišta Princeton (SGS), pokazuje što bi se desilo u slučaju nuklearnog rata između Rusije i NATO-a, piše Newsweek.
Riječ je o četverominutnom audiovizualnom prilogu pod nazivom “Plan A”, koji je prvobitno predstavljen 2017, a od 2019. može se pogledati na YouTubeu. Zanimanje za tu stravičnu simulaciju, nakon prvobitne fascinacije koju je izazvala, ubrzo je splasnulo. No nakon ruske invazije na Ukrajinu i njihovih kriptičnih prijetnji nuklearnim arsenalom, video je pogledalo više od milion ljudi.
“Koliko se može zaključiti, ovo je najozbiljnija nuklearna kriza, još od kraja Hladnog rata. Premda je rizik od nuklearnog rata još uvijek kategoriziran kao nizak, kriza poput ove s kojom se trenutno suočavamo često rezultira pogrešnom komunikacijom između strana. Sve može biti dodatno pogoršano činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD-a/NATO-a“, rekao je za Newsweek, Alex Glaser, jedan od kreatora plana A i izvanredni profesor na Princetonu.
Rusi i Amerikanci, jedni drugima ne vjeruju
Međutim, čak i prije ukrajinske krize, Rusija, kao i Sjedinjene Američke Države polako su napuštale dugogodišnje ugovore o kontroli nuklearnog oružja, započele razvoj novih vrsta nuklearnog oružja i proširile raspon okolnosti u kojima se to oružje može koristiti.
Plan A pokazuje kako bi lokalizirana nuklearna razmjena mogla brzo eskalirati u globalnu katastrofu. Scenarij prikazan u prilogu baziran je na temelju dostupnih dokaza.
“Naš tim koristio je neovisne procjene trenutnog položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je također podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima za određeno oružje, kao i redoslijedu borbe kojim se procjenjuje koje oružje ide na koje ciljeve. Naravno, nismo imali nikakav pristup povjerljivim podacima i često smo koristili ‘jednostavna‘ pravila pri procjeni ciljeva”, elaborirao je Glaser.
Broj žrtava određen je pomoću podataka iz NUKEMAP-a, online alata koji je razvio Alex Wellerstein sa Stevens Institute of Technology.
“Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i ozlijeđenih. Stvarni broj smrtnih slučajeva znatno bi se povećao zbog smrti uzrokovanih kolapsom medicinskih sistema, kao i nuklearnih padavina i drugih dugoročnih učinaka, uključujući moguću nuklearnu zimu na globalnoj razini”, objasnio je Glaser. (Jutarnji.hr)
