Sve veće vrućine uzrokovane klimatskim promjenama mogle bi dovesti do gubitka oko 80 miliona radnih mjesta do 2030. godine, a najteže bi mogle biti pogođene siromašne zemlje, upozorili su iz Ujedinjenih naroda
Porast temperature za 1,5 Celzijevih stepeni do kraja stoljeća mogao bi dovesti do smanjenja broja radnih sati za 2,2 posto, što odgovara brojci od 80 miliona izgubljenih radnih mjesta s punim radnim vremenom, prema projekcijama UN-ove Međunarodne organizacije za rad (ILO).
Trošak za globalno gospodarstvo iznosio bi 2400 milijardi dolara, dodaju u ILO-u.
Pojašnjavaju pritom da ljudi neće moći raditi zbog zdravstvenih rizika koje izazivaju visoke temperature.
”Uticaj toplotnog stresa na produktivnost rada ozbiljna je posljedica klimatskih promjena, koja se nadovezuje na druge nepovoljne uticaje kao što su promijenjeni obrazac kišnih padavina, podizanje nivoa mora i gubitak biološke raznolikosti“, navodi Catherine Saget iz ILO-a.
Toplotni stres nastaje kada tijelo apsorbira više topline nego što može podnijeti. Ekstremna vrućina može prouzročiti bolesti poput toplotnog udara i iscrpljenosti te povećati smrtnost i pogoršati postojeće zdravstvene probleme.
Bit će pogođeni brojni sektori djelatnosti
Najviše će biti pogođeni poljoprivredni radnici, posebno žene koje čine većinu od ukupno zaposlenih 940 miliona radnika u tom sektoru, upozoravaju u ILO-u. Prema njihovim će procjenama na radnike u poljoprivredi otpadati oko 60 posto svih radnih sati koji će do 2030. godine biti izgubljeni zbog toplotnog stresa.
U građevinskom sektoru izgubljena će biti otprilike petina radnih sati, a najviše će biti pogođene najsiromašnije zemlje jugoistočne Azije i zapadne Afrike, dodaju iz ILO-a.
Sve veće vrućine značajno će pogoditi i prometni, turistički i sportski sektor te industriju, napominju.
“Osim velikih ekonomskih troškova toplotnog stresa, možemo očekivati i sve dublji jaz između zemalja s niskim i onih s visokim dohotkom i pogoršanje uslova rada za najugroženije, kao i raseljavanje ljudi”, rekla je Saget.
Iz Svjetske meteorološke organizacije prošle su sedmice upozorili da bi ova godina mogla biti rekordna po visini temperatura, a time bi i razdoblje od 2015. do 2019. bilo najtoplije petogodišnje razdoblje u historiji.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da će toplotni stres povezan s klimatskim promjenama vjerovatno prouzrokovati dodatnih 38.000 smrtnih slučajeva godišnje u svijetu od 2030. do 2050. godine. (HINA)
