U izvještaju Ujedinjenih naroda se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa širom svijeta svake godine, odnosno prosječno 1,5 katastrofa svaki dan.

Čovječanstvo pati od “narušene percepcije rizika”, što nas potiče na aktivnosti i ponašanja koja uzrokuju klimatske promjene i sve veći broj katastrofa širom svijeta, upozorili su Ujedinjeni narodi u utorak.

U novom izvještaju, UN-ov ured za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) otkrio je da je globalno svake godine u posljednja dva desetljeća bilo između 350 i 500 katastrofa srednjeg i velikog razmjera.

To je pet puta više od prosjeka u ranija tri desetljeća, navodi se, prenosi Hina.

S obzirom na klimatske promjene, očekuje se da će se katastrofalni događaji uzrokovani sušom, ekstremnim temperaturama i razornim poplavama još češće događati.

U izvještaju se procjenjuje da ćemo do 2030. godine doživjeti 560 katastrofa širom svijeta svake godine, odnosno prosječno 1,5 katastrofa svaki dan.

‘Narušena percepcija rizika’

UNDRR je saopćio da se nagli porast katastrofa na globalnom nivou može pripisati “narušenoj percepciji rizika, koja se temelji na optimizmu, potcjenjivanju i nepobjedivosti”.

To je, navode, dovelo do političkih, finansijskih i razvojnih odluka koje su povećale ranjivost i dovele ljude u opasnost.

Ignoriranje ogromnih rizika s kojima se suočavamo “dovodi čovječanstvo u spiralu samouništenja”, upozorila je u saopćenju zamjenica generalnog sekretara UN-a Amina Mohammed.

“Dizanje uzbune govorenjem istine nije samo neophodno, nego i presudno”, dodala je šefica UNDRR-a Mami Mizutori.

“Nauka je jasna. Jeftinije je poduzeti mjere prije nego što katastrofa razori nego čekati dok se razaranje ne dogodi i reagirati nakon što se to dogodilo”, rekla je za Thomson Reuters Foundation.

Međuvladin panel za klimatske promjene UN-a upozorio je ove godine da će učinci klimatskih promjena, od vrućina do suša i poplava, postati sve češći i intenzivniji te nanijeti štetu prirodi, ljudima i prostorima u kojima žive.

Čekaj sad, plati poslije

Ignoriranje rizika ima visoku cijenu.

​​​​​Katastrofe širom svijeta koštale su otprilike 160 milijardi eura godišnje tokom posljednjeg desetljeća, navodi se u izvještaju.

​​​​Ali, većina toga otpada na zemlje s nižim dohotkom, koje godišnje u prosjeku gube jedan posto svog bruto domađeg proizvoda (BDP) zbog katastrofa, u poređenju sa samo 0,1 do 0,2 posto u bogatijim zemljama.

​​Najteže su pogođene azijsko-pacifičke zemlje, koje godišnje gube 1,6 posto BDP-a, objavljeno je u izvještaju uoči globalnog foruma o katastrofama na indonezijskom otoku Baliju u maju.

​​​​​Na Filipinima se, naprimjer, milioni ljudi još uvijek oporavljaju od tajfuna Rai koji ih je poharao u decembru.

Ubio je više od 300 ljudi, raselio stotine hiljada ljudi, a šteta je procijenjena na otprilike 500 miliona dolara.

Kako broj katastrofa bude rastao, tako će rasti i troškovi.

‘Svijet finansira vlastito uništenje’

​​​​​Izvještaj procjenjuje da će još 37,6 miliona ljudi živjeti u uslovima ekstremnog siromaštva do 2030. godine zbog utjecaja klimatskih promjena i katastrofa.

U međuvremenu većinu štete povezane s katastrofama ne pokrivaju osiguravatelji.

“Katastrofe se mogu spriječiti, ali samo ako zemlje ulože vrijeme i resurse da shvate i smanje svoje rizike”, naglasila je Mizutori u saopćenju.

Upozorila je da “namjernim ignoriranjem rizika i propuštanjem da ga se integrira u donošenje odluka, svijet zapravo finansira vlastito uništenje.” (Agencije)