Sedmica za nama obilježili su vremenski ekstremi diljem svijeta. U subotu se veći dio istočne obale SAD-a probudio na polarnim hladnoćama i opasno niskim temperaturama, dok se to područje oporavlja od velike mećave koja je proteklih dana donijela obilan snijeg i jake vjetrove.
“To može biti vrlo opasno”, rekao je meteorolog Dan Pydynowski. “Bilo koji nezaštićeni dio kože može se smrznuti u roku od minute”, dodao je.
Val polarne hladnoće dogodio se dok su komunalne službe čistile saobraćajnice i ulice od mećave koja je istok SAD-a pogodila u četvrtak i petak, prisilivši vlasti da zatvore stotine škola, glavne zračne luke i željezničke veze.
Prije nego što je prestala u petak, prva veća snježna oluja u 2018. donijela je sa sobom vjetrove brzine 113 km/h, snježne nanose od više od pola metra u dijelovima savezne države Mainea i oko 40 centimetara u Massachusettsu, objavio je nacionalni meteorološki zavod.
Ciklonska bomba
Oluja nazvana “ciklonskom bombom” zbog naglog pada pritiska zraka, privukla je ledeni zrak sa sjevera i tako donijela novi hladni val.
Val polarne hladnoće i obilne padavine odgovorne su za najmanje 18 smrtnih slučajeva u posljednjih nekoliko dana, uključujući petero poginulih na saobraćajnicama Sjeverne Karoline i troje u Teksasu.
Gradovi od Houstona do Bostona pojačali su napore za zbrinjavanje beskućnika u skloništa. Vlasti su izvijestile da je zbog izloženosti hladnoći umrlo troje beskućnika u Teksasu.
Oko 500 pripadnika Nacionalne garde mobilizirano je zbog pomoći hitnim službama uzduž istočne obale, uključujući 200 u New Yorku.
U nedjelju je pak zabilježen najtopliji dan od 1939. godine u Sydneyju gdje je temperatura u predgrađu Penrith dosegnula 47,3 stupnjeva Celzijevih i zbog vrućine je bio prekinut teniski meč Australian Opena.
Visoke temperature dovele su do topljenja asfalta na nekim mjestima, primjerice u državi Viktoriji i na otoku Tasmaniji.
Truly bizarre!
Traffic is crawling on the Hume Freeway near Broadford because it is MELTING!? pic.twitter.com/vBrFXcRDEX
— 3AW Melbourne (@3AW693) January 5, 2018
Zbog visokog vodostaja Rajne, pokrajnske metropole Koeln i Duesseldorf poduzimaju mjere za zaštitu od poplave, a promet Rajnom od Koblenza do Duisburga je u potpunosti obustavljen, priopćili su u nedjelju gradovi uzduž Rajne.
Vodostaj Rajne u ponedjeljak bi, kako je priopćila uprava Koelna, mogao prijeći granicu od devet metara čime prijeti poplava staroj gradskoj jezgri oko čuvene katedrale. Šetalište uz Rajnu je već mjestimice poplavljeno.
U Duesseldorfu je pripremljeno 40 hiljada vreća s pijeskom za odbranu od eventualnog izlijevanja Rajne.
U subotu poslijepodne policija je patrolnim čamcima spasila nekoliko šetača koji su ostali odsječeni na jednom riječnom otoku nakon što ih je iznenadio nagli porast vodostaja.
Situacija je kritična i na južnim pritokama Rajne, Moselu i Saaru, ali i na Dunavu.
Smirivanje situacije očekuje se tek od utorka kada bi vodostaji trebali polako početi opadati.
Stručnjaci godinama upozoravaju na ekstremne uvjete zbog klimatskih promjena
Da će ekstremne vremenske pojave biti sve češće u Europi, ali i diljem svijeta stručnjaci upozoravaju već godinama. Tako kažu da će, ne zaustavi li se globalno zagrijavanje, ekstremni vremenski uvjeti izazivati čak 50 puta više smrtnih slučajeva u Europi.
Broj smrtnih slučajeva mogao bi narasti s 3000 na 152.000 godišnje, a najugroženija bi bila južna Europa, pišu znanstvenici u časopisu The Lancet Planetary Health. U tom području godišnje zbog posljedica klimatskih promjena umre 11 stanovnika po jednom milionu, a predviđa se da će taj broj narasti na 700 po milionu.
“Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama”, rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji.
Po njegovim riječima, “ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije, oko 350 miliona Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća”, prenosi Index.
