Na svjetskim berzama cijene dionica ove su sedmice oštro pale jer se ulagači plaše trgovinskog rata, pošto je Washington poduzeo prve korake prema uvođenju carina na kineske proizvode, a Peking najavio protumjere i borbu do kraja.

Predsjednik SAD-a Donald Trump u četvrtak je potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe. Prema uvjetima iz te uredbe, Trump će uvesti carine tek nakon konsultacijskog perioda, koje može trajati 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1.300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.

Na to je kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se Kina ne boji upustiti u trgovinski rat i objavilo planove o uvođenju carina do 3 milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protumjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD, koje stupaju na snagu u petak.

Uz to, Bloomberg je prenio izjavu kineskog ambasadora u SAD-u da Kina razmatra sve opcije odgovora na uvođenje carina, što uključuje i mogućnost smanjenja kupovina američkih državnih obveznica. Kina je, inače, jedan od najvećih kupaca američkih dužničkih vrijednosnica.

Sve to ojačalo je strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno utjecati na globalnu ekonomiju, a to se odmah uveliko odrazilo na situaciju na svjetskim berzama.

-Ulagači su zabrinuti u vezi toga kakav bi mogao biti trgovinski rat i željeli bi upravljati rizikom. A ako situacija rapidno eskalira, to bi bio snažni čeoni vjetar za tržište – rekao Peter Kenny, strateg u firmi Global Markets Advisory Group.

Među najvećim je gubitnicima ovih je dana bio tehnološki sektor, a pod najvećim pritiskom dionica Facebooka. Tržišna vrijednost Facebooka pala je gotovo 60 milijardi dolara od kada se doznalo da je konsultantska tvrtka Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 miliona korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

Nepovoljno na tržišta utječu i nagađanja o tome koliko će brzo ubuduće rasti kamate u SAD-u. Američki Fed u srijedu je podigao kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, u raspon od 1,50 do 1,75 posto, i signalizirao još dva povećanja u ovoj godini, dakle ukupno tri.

Povećanje kamata bilo je očekivano, a novi predsjednik Feda Jerome Powell poručio je na konferenciji za medije da centralna banka ostaje na putu postupnog povećanja kamata i da mora biti spremna spriječiti jačanje inflacije.

No, pitanje o tome u koliko će navrata Fed u ovoj godini povećati kamate, tri ili četiri, i dalje ostaje otvoreno, a ovisit će o kretanju inflacije, poručuju analitičari.

Na nesigurnost ulagača ukazuje i snažan rast VIX indeksa ‘straha’ Čikaške berze opcija, koji je u petak dosegnuo 24,87 bodova, najviši nivo od polovine februara. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

Osim u Americi, i na evropskim su berzama cijene dionica ove sedmice oštro pale, a ista je situacija zabilježena i na tokijskoj berzi. (Hina)