Afrika će imati najveći broj stanovnika, islam će biti najpopularnija religija, a starijih ljudi će biti više no ikad, piše Atlantic o prognozama demografa za 2100. godinu.

Ljudska populacija u svojoj brojnosti je tokom historije rasla prilično sporo. Procjenjuje se kako je 10 hiljada godina prije n. e. na Zemlji bilo tek 4 miliona ljudi, a nakon deset hiljada godina taj je broj porastao na 190 miliona. Početkom 19. stoljeća na Zemlji je bilo tek nešto manje od milijardu ljudi.

Razvoj medicine i nauke uvelike je uticao na veličinu ljudske populacije i već početkom 20. stoljeća ljudi je bilo 1,65 milijardi; do 2000. godine 6 milijardi, a samo dva desetljeća kasnije 7,7 milijardi.

Ipak, stručnjaci navode kako uskoro stiže doba stagnacije. Prema najnovijim podacima demografa UN-a, procjenjuje se kako će vrhunac biti 2100. godine.

Sve manje djece

Čovječanstvo se nekoliko puta suočilo s dramatičnim padom populacije – procjenjuje se kako je kuga ubila 200 miliona ljudi, ali će demografske promjene ovaj put imati drugi uzrok.

Tom Vogl, razvojni ekonomista sa Univerziteta u San Diegu, navodi kako će na demografski status značajno uticati sve manji broj djece u porodicama.

“Pretpostavke uvijek treba uzeti sa zrnom soli, ali demografska predviđanja često su tačnija od ostalih”, navodi Vogl.
Razlog tome je taj što naučnici otprilike znaju koliko je trenutno ljudi na Zemlji, znaju njihovu dob i stoga mogu pretpostaviti koliko će ih biti u reproduktivnoj dobi tokom idućih nekoliko desetljeća.

Kulturološke promjene

Osim promjena u brojnosti, očekuju se i šire demografske promjene.

“Za 80 godina Afrika će imati najviše ljudi, a islam će biti najveća svjetska religija”, kaže Vogl.

Bitna stavka je i da će ljudi u prosjeku biti stariji. UN-ovi podaci sugerišu kako će od 2020. do 2100. biti 881 milion ljudi starijih od 80 godina u usporedbi s trenutnih 146 miliona.

U istom razdoblju će srednja vrijednost ljudskih godina porasti s 31 na 42.

“U ovakvom scenariju, radna snaga će morati uzdržavati ogromnu penzionisanu populaciju. Na globalnom nivou to znači da će se penzionerska kriza dogoditi u brojnim državama, a svaka od njih će nailaziti na specifične probleme”, navodi Vogl.

Kako se nositi s promjenama?

Struktura porodice mijenjat će se u skladu s populacijskim trendovima. Porodice će se smanjiti, što znači da će se roditelji moći više fokusirati na pojedino dijete.

“Nažalost, stručnjaci još ne znaju kako se nositi s demografskim promjenama 21. stoljeća”, navodi Parfait Eloundou-Enyegue sa Univerziteta Cornell.

“Svaka država i regija suočit će se s drugačijim setom problema i bit će teško naći jedinstveno rješenje”, dodaje.

Čovječanstvo je oduvijek imalo problem s pronalaskom konsenzusa, ali zato ima ostatak stoljeća da nauči. (Tuzlanski.ba)