Petak, 29. Marta 2024.
Tuzlanski.ba logo

Šta sve ‘živi’ na novcu: Od virusa, preko hrane, pa do droge…

Preuzmite sliku

Prema podacima analize SmartMoney, virus gripa na novčanicama može da se zadrži duže od 10 dana, u optimalnim uslovima.

Dok se ne osmisli papir ili neki drugi materijal otporan na bakterije i viruse, moramo da se pomirimo s tim da je novac koji dodirujemo svaki dan – izuzetno prljav.

I mada nisu sve bakterije loše, a sterilni uslovi takođe ne pogoduju našem imunitetu, činjenica je da novčanice, ali i ostale kontaminirane površine, mogu dovesti do nekih zdravstvenih tegoba.

Bakterije, virusi i gljivice praktično “žive” na našim mobilnim telefonima, kvakama, držačima u prevozu, klupama u parku, a lako se prenose i preko rukovanja, odnosno upotrebe istog sjedišta, na primjer, u avionu.

Upravo zato se sve češće apeluje i da se koristi elektronsko plaćanje, koje štedi i vrijeme i čekanje, a sigurnije je, barem kada je riječ o zarazama. Iako ne možemo živjeti u “savršenom svijetu”, niti stalno razmišljati o tome šta dodirujemo, nije na odmet na povedemo računa.

Problem s novčanicama je što idu iz ruke u ruku, za razliku od platnih kartica koje koristite samo vi i radnici iz, recimo, pošte, banke, prodavnice.

  • Možda će vas iznenaditi ovaj podatak, ali naučnici su na papirnatom novcu, konkretno na dolarima, pronašli tragove DNK životinja, droga, zatim na stotine virusa i bakterija.

    Sada, kada je pandemija korona virusa u jeku, trebalo bi da obratimo još više pažnje.

    Na dolarima koji “cirkulišu” New Yorkom, naučnici su čak pronašli bakteriju Propionibacterium acnes, koja uzrokuje akne, i bakteriju Streptococcus oralis. Bilo je i tragova DNK domaćih životinja, kao i bakterija koje su povezane samo s određenim namirnicama.

    Još jedna studija je iste tragove našla na bankomatima, pa su tako zaključili da ljudi iz centralnog Harlema jedu više domaće piletine, od onih iz Kineske četvrti, koji se “drže” začinjene hrane.

    Ipak, na novčanicama ne ostavljamo samo hranu. Na oko 80 odsto papirnatih dolara pronađeni su tragovi kokaina, a u nešto manjem procentu i naznake heroina, morfijuma, metamfetamina. Prema saznanjima, bakterije koje se nalaze na kovanom novcu, pa čak i na bankomatima, mogu uzrokovati salmonelu, a neke se negativno odražavaju na stanje kože.

  • Ipak, prema većini mišljenja, mnoge od ovih bakterija nisu okidač za bolest.

    Iako nema mjesta za paniku, naučnici rade na tome da se osmisli proces čišćenja novca između transkcija. Starije novčanice ubacuju u mašinu i izlažu ih karbon-dioksidu, na određenoj temperaturi i pod određenim pritiskom, tako da sa njih skinu sav višak ulja i prljavštine koje prenosi ljudski prsti.

    Inače, američki novac je napravljen od kombinacije pamuka i lana, a za ova dva materijala je dokazano da bakterije “privlače” bolje nego polimer. Nekoliko zemalja sada nastoji da novac od prirodnih vlakana zamjeni plastikom. Kanada i Velika Britanija ovo praktikuju već nekoliko godina.

  • Zanimljivo je da naučnici iz Santa Barbare sada koriste podatke koje je godinama prikupljao sajt WheresGeorge.com, a tiču se kretanja dolara kroz istoriju (na osnovu serijskog broja), kako bi utvrdili nastanak i širenje epidemija. Na primjer, informacije sa ovog sajta su korištene kako bi se predvidelo širenja Svinjskog gripa iz 2009. godine.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , , ,