Među polaznicima bili su diktatori, plaćeni ubice i militanti čije se žrtve broje u hiljadama

Neke se mrlje ne mogu prekriti bojom, pa je tako i sa ovim hotelom Meliá Panamá Canal u kojem turisti uživaju u piću i opuštanju. U blizini je panamskog kanala i svojom arhitekturom i urednim travnjacima sigurno ne izgleda kao lokacija vojnog objekta, što je zapravo bio 40 godina.

Od 1948. do 1984. godine tu je bila School of the Americas (SOA), škola američke vlade za hladnoratovske potrebe i za obuku vojnika sa područja Latinske Amerike.

“Bila je to škola ubica i dilatatora. Većina onih najgorih zlostavljača ljudskih prava završili su ovu školu”, rekao je Julio Yao, penzionisani profesor i bivši savjetnik panamske vlade.

Gosti tako danas sjede na mjestima gdje su doskora u klupama polaznici učili o torturi i antikomunizmu, a mirni zeleni krajolik oko hotela bio je idealna lokacija za treniranje komandosa, piše Ozy.

Među polaznicima su bili najglasniji desničarski despoti i paravojne vođe u historiji kontinenta. Dok se pritisak na promjenu režima u Venezueli pojačava, SOA je još uvijek stalni podsjetnik na jedan razlog zbog kojeg Latinoamerikanci američke intervencije mogu gledati sa sumnjom.

Skupina Lima, koja se sastoji od 13 latinoameričkih zemalja i Kanade, bila je žestoki kritičar režima predsjednika Nicolása Madura, no s izuzetkom Kolumbije, čiji članovi grubo odbacuju američko pokazivanje sile.

“Zatvaranje SOA uz ostale američke vojne baze na ovom području, bio je temeljni cilj naših pregovara sa Amerikancima”, kaže Yao, koji je bio savjetnik generalu Omaru Torrijosu, panamskom nacionalnom heroju čiji je 1977. ugovor s predsjednikom Jimmyjem Carterom doveo do suvereniteta nad kanalom i zatvaranjem američkih vojnih baza.

SOA se 1984. godine preselila u Georgiju, no historija ove škole odjekuje i u 21. stojeću. Čini se kako sa novim otkrivanjem nekih tajnih dokumenata, sa svakim iskopavanje masakriranih žrtava, novi se zločini stavljaju na teret polaznika ove škole.

Ovdje su se obučavali članovi bataljuna Atlacatl koji su u El Mozotu, u Salvadoru, ubili više do 900 ljudi, većinom kojih su bili djeca.

Nova je grobnica pronađena u februaru ove godine. Bio je tu i bataljon Hondurasa 3-16, odgovoran za otmice, mučenje i ubistva 184 civila, i Efraín Ríos Montt, general iz Guatemale i diktator, osuđen za genocid 2013. godine.  Procjenjuje se da je 30.000 ljudi ubijeno ili nestalo pod argentinskom vojnom vlašću 1976–83. Jedan šef države, Leopoldo Galtieri, bio je student SOA-e, kao i bolivijski tiranin Hugo Banzer, čije su sobe za mučenje u podrumu Ministarstva unutarnjih poslova otkrivene 2009. godine.

Čileanski Augusto Pinochet nikada nije pohađao školu, ali mnogi odgovorni za najgore kršenje ljudskih prava njegovog režima jesu.

Američka vlada tvrdila je kako je SOA u snage latinske Amerike unijela profesionalizam i naglasila da se u školi bave i sa demokratijom i ljudskim pravima. Zlostavljanja bi bila puno gora bez ove škole, tvrde. Kroz nju je prošlo 60.000 vojnika, istraživanje Katherine McCoy utvrdilo je da je samo 1,3 posto onih koji su završili, su postali zlostavljači ljudskih prava.

To nije spriječilo SOA da postane simbol latinsko američkog nepovjerenja u američku intervenciju, kako kaže Greg Weeks, profesor na Univerzitetu Charlotte i autor istraživanja o SOA-i.  “Škola je svojim studentima dala zeleno svjetlo da rade određene stvari u svojoj zemlji. Mnogima je simbolizirala negativan učinak američke vanjske politike u regiji”, naglašava.

Kada američki predsjednik Donald Trump kaže okupljenima kako su “dani socijalizma i komunizma odbrojani ne samo u Venezueli već i u Nikaragvi i na Kubi“, počinju se buditi bolne uspomene i gnjev. I zapošljavanje Elliotta Abramsa, čovjeka koji je bio uključen u politiku SAD-Srednje Amerike 1980-ih, kao venezuelanski ataše.

“Način na koji tu situaciju rješava SAD je prava PR katastrofa. Uzeli su najgore dijelove Hladnog rata i stavili ih u Venezuelu”, kaže Weeks.  Da je taj projekat bio kontraproduktivan smatra Roberto Díaz Herrera, viši panamski general koji je dva puta pohađao obuku u školi.

“Smatralo se da je čast biti u toj školi, no ona je podučavala primitivni antikomunizam i proizvodila vojnike koji ne razmišljaju. Bio je to tada dobar rezultat za Washington, no poput bumeranga se vratio i samo stvorio bijes sa SAD-om i diktatorima”, rekao je.  1987. godine Diaz Herrera u javnosti je otkrio razmjere korupcije, namještanja glasova i krijumčarenje droge u srcu panamskog režima koji podržava američku vojsku.

Dvije godine kasnije, SAD je poslao dvije pješačke divizije da potisnu kontrolu nad strateški važnom nacijom. Jednog su diktatora strpali u zatvor – Manuela Noriegu, bivšeg polaznika ove škole. (Express.hr)