Broj zaraženih koronavirusom u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) premašio je hiljadu, a broj zaraženih sve je bliži 70.000. Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozoravaju da bi Sjedinjene Države mogle postati žarište koronavirusa broj jedan u svijetu, piše Anadolu Agency (AA).

Broj zaraženih i umrlih od korornavirusa u SAD počeo je naglo rasti, posebno u drugoj polovini marta, zbog čega ekonomski i zdravstveni sistem te zemlje prolazi težak test.

Iako američki predsjednik Donald Trump, komentarišući borbu protiv korornavirusa, ističe kako je “svjetlo uvijek na kraju tunela”, stručnjaci u njegovoj zemlji predviđaju da će stanje oko pandemije u SAD-u u aprilu biti još gore.

Glasnogovornica WHO-a Margaret Harris izjavila je u utorak, ukazujući na brzinu širenja koronavirusa, kako je, u protekla 24 sata, 85 posto novih slučajeva zaraze iz Europe i SAD-a.

“SAD bi mogao postati novo žarište pandemije koronavirusa”, poručila je Harris.

Prvi slučaj zaraze koronavirusom na području SAD-a zabilježen je 21. januara u Washingtonu, kod tridesetogodišnjeg muškarca koji je putovao u kineski grad Wuhan. U periodu nakon toga u SAD-u je bilježen blag rast broja zaraženih.

– Prvi smrtni slučaj u martu

Prvi slučaj smrti uzrokovan Covid-19 zabilježen je 1. marta, također u Washingtonu, da bi dan kasnije broj zaraženih prešao stotinu.

Broj zaraženih 5. marta iznosio je 230, a svakog narednog dana ovaj broj je rastao u prosjeku za stotinu, a 11. marta je broj zaraženih je prešao hiljadu. Istog dana od virusa je umrlo 38 osoba.

U SAD-u je 17. marta broj zaraženih iznosio 5.810, a broj smrtnih slučajeva bio je 102. Dva dana kasnije, koronavirus potvrđen je u svim američkim državama.

Tog datuma je u SAD-u potvrđeno 12.296 zaraženih koronavirusom, istovremeno i 202 smrtna slučaja.

Za manje od sedmicu, tačnije od 19. do 25. marta, broj zaraženih u SAD-u popeo se na 68.572, broj umrlih iznosi 1.038.

– New York: Američko žarište koronavirusa

Središte, odnosno trenutno žarište korornavirusa u SAD-u je New York. Od ukupnih 30.811 zaraženih i 230 umrlih u saveznoj državi New York, 17.856 zaraženih i 199 umrlih je u istoimenom gradu.

Druga tačka epidemije korornavirusa je u susjednom New Jerseyju, gdje je zabilježeno 3.675 zaraženih i najmanje 44 umrlih od koronavirusa.

– Rasprave oko Trumpove borbe protiv korornavirusa

Dok je broj zaraženih i umrlih od koronavirusa u konstantnom porastu, Trumpova administracija suočena je s značajnim kritikama zbog navodnog nepoduzimanja adekvatnih mjera i nedovoljnog testiranja u posljednjih osam dana.

Bijela kuća je 29. januara uspostavila štab za borbu protiv Covid-19. Trump je potom, 31. januara, potpisao odluku kojom se u zemlju zabranjuje ulazak osobama koje su u posljednjih 14 dana putovale u Kinu.

Trump je 26. februara na konferenciji za novinare o koronavirusu potvrdio da je potpredsjednika Mikea Pencea imenovao prvim čovjekom za provođenje mjera za suzbijanje koronavirusa.

Nakon što je žarište virusa prešlo u Italiju, a širom Evrope rastao broj zaraženih koronavirusom, te nakon što je WHO koronavirus proglasio pandemijom, Trump 11. marta uvod zabranu putovanja za zemlje Schengena.

Dva dana kasnije, 13. marta, Trump je zbog koronavirusa proglasio vanrednu situaciju na području SAD-a.Trump je 18. marta odobrio prijedlog zakona koji predviđa da testovi na virus budu besplatni.

– Trumpova želja je da se život vrati u normalu do Uskrsa

Trump se ponovo našao na meti kritika nakon što je prije nekoliko dana izjavio kako želi da se život u SAD-u normalizira do Uskrsa, 12. aprila, te da se građani vrate na posao.

Trump tvrdi da mjere poduzete protiv virusa mogu imati teške ekonomske posljedice i da će ljudi vremenom postati depresivni zbog straha da mogu izgubiti posao.

Skrivajući se iza ove teze, Trump želi da se do 12. aprila ublaže mjere poduzete protiv koronavirusa, te da se život normalizuje bar u onim državama gdje stanje s pandemijom nije toliko kritično.

Ipak, američki stručnjaci upozoravaju da epidemija neće dostići vrhunac prije maja, te da bi samim time, umjesto ublažavanja, trebalo poduzeti strože mjere protiv virusa, poput policijskog sata.

– U nekim državama mjera ‘ostani kod kuće’

U SAD-u mnoge državne uprave poduzimaju vlastite mjere opreza protiv epidemije.

Stanje vanredne situacije proglašeno je najprije na Floridi 1. marta, a sljedećih dana i u New Yorku, Washingtonu, New Jerseyju, Marylandu, Virginia i mnogim drugim državama.

Iako predsjednik Trump nije uveo nacionalni policijski sat, pojedine države su poduzele vlastite mjere na tom planu.

Trenutno je u 17 država, uključujući Kaliforniju, New York, New Jersey, Massachusetts, na snazi mjera “ostani kod kuće”.

Iako se ova mjera ne smatra direktnim policijskim satom, od građana se zahtijeva da ne napuštaju domove izuzev neophodne kupovine namirnica i nabavke lijekova. Šetnja ulicom dozvoljena je isključivo uz poštivanje distance od ostalih građana.

– U mnogim državama škole su zatvorene

Kao i u drugim zemljama, Covid-19 je sa sobom donio pitanje “šta će se dalje dešavati s obrazovanjem”.

U državama Virginija i Kansas rad škola i univerziteta obustavljen je do kraja školske/akademske godine. U Kaliforniji, New Jerseyu, Zapadnoj Virginiji, Sjevernoj Dakoti, Alabami i Wisconsinu nastava je obustavljena do daljnjeg.