Svake tri minute na svijetu neko napusti svoj dom i domovinu te postane izbjeglica, smatra profesor sa Univerziteta u New Yorku, Selcuk Sirin, javlja Anadolu Agency (AA).

“Prema posljednjim podacima na svijetu živi 60 miliona izbjeglica”, kazao je Sirin koji je dodao kako to većinom ljudi koji su zbog ratova i prirodnih nepogoda morali napustiti dom.

Sirin je za primjer je naveo da pojedine visokorazvijene zemlje Evropske unije (EU) imaju manje stanovnika nego što je izbjeglica na svijetu.

“Nažalost, u posljednjih nekoliko godina, taj broj raste zbog previranja na Bliskom Istoku i zbog rata u Siriji. Trenutno, u prosjeku svake tri minute neko je prisiljen napustiti dom. Prvi put je toliko ljudi bez doma”, pojasnio je Sirin i dodao kako se među izbjeglicama nalazi veliki broj djece , žena i starijih ljudi.

Profesor je rekao da su više od polovine izbjeglica djeca mlađa od 18 godina, a više od 40 posto ih je mlađe od 12 godina.

“Mladi u pubertetu ne napuštaju mjesta sukoba, odnosno svoju zemlju. Zbog toga mi vidimo vrlo mlade ljude, odnosno djecu koja su izbjeglice”, istakao je Sirin.

On je podsjetio kako su mnogobrojne izbjeglice koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u Latinskoj Americi zbog vojnih udara i ratova na tom području.

“U Africi je bio veliki građanski rat. Mnogi su morali napustiti svoje domove. Danas zbog situacije na Bliskom Istoku dolazi do migracija”, za AA je dodao profesor.

Pored toga, Sirin je dodao i to kako ove situacije nisu povezane s siromaštvom i nedostatkom demokratije i da su ljudi u Latinskoj Americi, Africi, Dalekom Istoku i drugim područjima svoje domove napustili iz drugih razloga.

“Na Dalekom istoku je situacija u Palestini dodatno povećala broj izbjeglica. A građanski rat u Siriji sa sobom je donio uspon migracija”, kazao je on i dodao da ako se  broj izbjeglica želi uporediti s brojem stanovnika određene zemlje, može se reći kako na stotinu osoba koje žive u Turskoj, tri su izbjeglice.

Profesor je dao i te podatke da s druge strane taj prosjek u Jordanu iznosi deset posto i gotovo sve izbjeglice su porijeklom iz Sirije.

“U Libanu taj prosjek iznosi 30 posto. Ali prema nezvaničnim podacima polovica ljudi koji žive u Libanu su izbjeglice”, pojasnio je Sirin i dodao kako ukoliko izbjeglice iz Sirije ne mogu da se odluče da li da odu u Tursku, Jordan ili Liban, na koncu obično izaberu Tursku jer smatraju da će na taj način lakše doći do Evrope.

On također smatra da je neohodno u Turskoj otvoriti škole u kojima će djeca izbjeglica pohađati nastavu i na turskom i na arapskom.

Pored toga on je upozorio i na to kako bi djeca sirijskih izbjeglica ukoliko ne bude vođena briga o njima mogla imati problema s ovisnošću.

Ipak, kako Sirin kaže ljudi su uprkos svemu s čim se suočavaju puni nade u bolje sutra i to im je dovoljno da dobiju snagu da se bore.

“Sirijska djeca su proživjela velike traume. Neophodno je dati im nadu. Pored obrazovnih i zdravstvenih usluga, treba im dati ono što oni očekuju od novog života. Nijedna izbjeglica na svijetu svojevoljno ne napušta svoj dom”, naglasio je profesor Sirin koji je dodao kako se treba tolerantno odnositi prema izbjeglicama ne osuđujući ih što nisu ostali u zemlji i borili se, jer se nikad ne zna kakva sudbina koga čeka. (Tuzlanski.ba)