Kolaps je predvidljiv: Venezuela ovisi o nafti kao nijedan drugi proizvođač nafte.
Devedeset šest posto zarade od izvoza daje crno zlato. Uz svaki dolar pada cijene nafte, zemlja gubi 700 miliona. Ekonomija posrće sa stopom inflacije od 63 posto, glavne namirnice su već rijetke, nacionalni bankrot je neizbježan.
Ostale naftne zemlje još se drže, iako na njihove ekonomije u velikoj mjeri utiče pad cijena. Rusija, čiji prihodi od nafte i plina čine tri četvrtine njenog izvoza, pašće u recesiju ove godine. Iran se bori za budžet u kojem će prihodi od naftne činiti samo 30, umjesto 50 posto. U Nigeriji, izvoz 90 posto ovisi od nafte, smanjenje potrošnje je neizbježno. Uz građanski rat strahuje se i od socijalnih nemira.
Saudijska Arabija ne posustaje. Prekjučer je princ Salman ponovio da proizvodnja neće biti smanjena uprkos padu cijena nafte. Saudijci – koji proizvode naftu jeftinije od bilo koje druge zemlje – žele vratiti moć na tržištu nafte u svijetu od zemalja skupljih proizvođača poput Rusije ili SAD-a.
Ali, duboko cijena nafte ostavlja trag na Saudijcima budući da je nafta jedina uzdanica ekonomije Arapskog poluotoka.
Osamdeset pet posto izvoza i 90 posto državnog budžeta dolazi od nafte. Zemlja je u teškim iskušenjima jer promjena vlasti je neminovna. Kralj Abdullah (90) teško je bolestan, princ Salman (78) je oronuo. Kao nasljednik nominiran je princ Mukrin. Neizvjesno je hoće li tranzicija vlasti proći glatko.
“Ispuhalo” više od 200 milijardi dolara – Budući da se cijena nafte od ljeta više nego prepolovila (za 159-litarski barel Brenta jučer je trebalo platiti manje od 50 dolara, a cijene su se potom zbog glasina o smrti saudijskog kralja podigle iznad ove granice) ogromne gubitke imaju dionice naftnih tvrtki.
Tržišna kapitalizacija deset najvećih američkih naftnih tvrtki se istopila za više od 200 milijarde dolara, od čega je najveći među divovima ExxonMobil izgubio više od 50 “papirnatih milijardi.” (Indikator.ba)
