Ponedjeljak, 28. Novembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Od sedam osoba u svijetu, svaka šesta osjeća nesigurnost

Preuzmite sliku

Prema najnovijem, danas objavljenom izvještaju Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) o sigurnosti ljudi, globalni razvojni napredak ne dovodi automatski do većeg osjećaja sigurnosti.

– Najnoviji podaci i analiza iz izvještaja, pod nazivom ‘Nove prijetnje sigurnosti ljudi u antropocenu’, ukazuju na nizak stepen osjećaja sigurnosti i bezbjednosti ljudi u gotovo svakoj državi, uključujući i one najbogatije, uprkos godinama uzlazne putanje razvoja. Ispitanici koji uživaju koristi najvećeg stepena dobrog zdravstvenog stanja, bogatstva i obrazovnih rezultata navode još veću anksioznost nego prije deset godina – navodi se.

Da bi se uhvatili u koštac s tim raskorakom između razvoja i percipirane sigurnosti, izvještaj poziva na veću prekograničnu solidarnost i novi pristup razvoju koji omogućava ljudima život bez oskudice, straha, anksioznosti i poniženja.

– Uprkos, nikad većem globalnom bogatstvu, većina ljudi osjeća strah od budućnosti i ta osjećanja su vjerovatno pogoršana pandemijom. U našim traganjima za nezaustavljivim ekonomskim rastom, nastavljamo uništavati naš svijet prirode, dok se nejednakosti, u zemlji i između zemalja, istovremeno produbljuju. Vrijeme je da prepoznamo znakove društava koja su pod ogromnim stresom i redefinišemo šta napredak zapravo znači. Potreban nam je model razvoja koji je prilagođen namjeni, izgrađen prema principima zaštite i obnove naše planete s novim održivim mogućnostima za sve – ističe Achim Steiner, administrator UNDP-a.

Kako je naglašeno, nikad nije bio jasniji imperativ neodložnog djelovanja, sad kad najnoviji nalazi također ukazuju da je globalni očekivani životni vijek pri rođenju u padu, već drugu godinu zaredom uslijed COVID-19, dok se isto tako smanjuju sveukupne mjere humanog razvoja. Nadalje, izvjesno je da će klimatske promjene postati vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta. Čak i uz umjereno ublažavanje emisija oko 40 miliona ljudi moglo bi umrijeti zbog promjena temperatura, prije kraja ovog vijeka.

Izvještaj istražuje niz prijetnji koje su postale sve izraženije posljednjih godina, uključujući prijetnje od digitalnih tehnologija, nejednakosti, sukoba i sposobnosti zdravstvenih sistema da se suoče s novim izazovima poput pandemije COVID-19.

Rješavanje tih prijetnji, tvrde autori Izvještaja, zahtijevat će od kreatora politika da uzmu u obzir zaštitu, osnaživanje i međusobnu solidarnost, tako da sigurnost ljudi, uvažavanje planete i ljudski razvoj ne djeluju suprotstavljeno, već zajednički. Drugim riječima, rješenja za jedan problem ne bi trebala pogoršati druge probleme.

– Izvještaj naglašava jačanje osjećaja globalne solidarnosti zasnovane na ideji zajedničke sigurnosti, kao ključni element za praktično djelovanje. Zajednička sigurnost prepoznaje da jedna zajednica može biti sigurna samo ako su sigurne i zajednice u njenom susjedstvu. To je nešto što sasvim jasno uviđamo s postojećom pandemijom. Naime, nacije su uglavnom nemoćne da spriječe nove mutacije virusa korona od prelaska njihovih granica – ističe pomoćnik generalnog sekretara UN-a i direktor Ureda za krize UNDP-a Asako Okai.

U Izvještaju se također navodi snažna povezanost između pada nivoa povjerenja i osjećaja nesigurnosti. Tri puta je manje vjerovatno da će oni sa višim nivoom percipirane nesigurnosti imati povjerenja u druge.

Drugi najnoviji nalazi u Izvještaju uključuju da visokorazvijenije države imaju tendenciju veće kapitalizacije koristi pritisaka na planetu te manje trpe njihove posljedice, naglašavajući da klimatske promjene dalje produbljuju nejednakosti.

– Oko 1,2 milijarde ljudi živi u područjima pogođenim sukobima, a skoro polovina (560 miliona) u državama koje se obično ne smatraju krhkim, što ukazuje na potrebu preispitivanja tradicionalne ideje o tome koje su države najranjivije u kontekstu sukoba. U 2021. godini, uprkos najvišem globalnom BDP-u u historiji i uprkos tome što su vakcine protiv COVID-19 postale sve dostupnije u nekim državama, globalni životni vijek je smanjen drugu godinu zaredom. Pad u prosjeku iznosi oko godinu i po u poređenju sa svijetom prije COVID-a – navodi se.

Postoje veliki i sve izraženiji nesrazmjeri u zdravstvenim sistemima između država. Prema izvještaju za novi indeks zdravstvenog univerzalizma, između 1995. i 2017. godine pogoršala se nejednakost u uspješnosti zdravstvene zaštite između država sa niskim i vrlo visokim humanim razvojem.

– Koncept sigurnosti ljudi, prvi put prezentiran u UNDP-ovom istaknutom Izvještaju o humanom razvoju iz 1994. godine, signalizirao je radikalno odstupanje od ideje da sigurnost ljudi treba procjenjivati samo kroz prizmu teritorijalne sigurnosti, naglašavajući važnost osnovnih potreba ljudi, njihovog dostojanstva i njihove bezbjednosti da žive sigurnim životima – saopćio je UNDP.

UNDP je vodeća organizacija Ujedinjenih nacija u borbi protiv okončanja nepravde siromaštva, nejednakosti i klimatskih promjena. Radeći sa širokom mrežom stručnjaka i partnera u 170 država, pomažu nacijama da izgrade integrisana, trajna rešenja za ljude i planetu.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

   
Ključne riječi: , , ,