Ako želimo imati sigurnu i mirnu budućnost, moramo se vrlo brzo pozabaviti klimatskim promjenama, upozoravaju naučnici.
Otprilike 1,6 milijardi ljudi trenutno živi u “žarištima ranjivosti” na klimatske promjene, a taj bi se broj mogao udvostručiti do 2050. ako se fosilna goriva nastave koristiti istom brzinom, upozorili su naučnici na UN-ovim razgovorima o klimi u Egiptu.
To bi trećinu svjetskog stanovništva izložilo riziku od vremenskih nepogoda, nestašice vode i hrane, raseljavanja i drugih prijetnji koje bi mogle potaknuti društvenu nestabilnost, rekao je na konferenciji COP27 u Šarm el Šeiku Johan Rockstroem, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja klime u Njemačkoj.
Ograničenje rasta globalne temperature kao posljedice klimatskih promjena na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje – što je cilj Pariškog sporazuma iz 2015. – “nije cilj, to je fizička granica”, upozorio je Rockstroem na press konferenciji.
Ako to nadmašimo vjerovatno ćemo pokrenuti prijelomne tačke, kao što je nepovratno topljenje grenlandskog leda koje bi moglo pokrenuti porast nivoa mora za sedam metara, što dovoljno da preplavi ključne obalne gradove, rekao je.
Naučnici, koji objavljuju sve hitnija upozorenja o rastućim klimatskim rizicima, nadaju se da će tu hitnost unijeti u klimatske pregovore UN-a koji su ove sedmice započeli u ljetovalištu na Crvenom moru.
S obzirom na to da emisije fosilnih goriva još uvijek rastu, uprkos potrebi da padnu za 45 posto u roku od osam godina kako bi se održao cilj od 1,5 stepeni Celzijusa, naučnici razmišljaju o tome kako privući pažnju javnosti kako bi se potaknule stvarne promjene.
Kako možemo isporučiti ovu poruku i pokušati potaknuti više djelovanja?, upitala se Mercedes Bustamante, ekologinja sa Univerziteta u Braziliji.
Na konferenciji COP27 vodeći klimatski naučnici predstavili su popis od 10 uvida u najnoviju nauku o globalnom zatopljenju, jednostavnim jezikom i prilagođenim političkim prijedlozima – za razliku od znanstvenih izvještaja koji su obilovali podacima i koja su se nekada objavljivala na sastancima COP-a.
Među ključnim tačkama nalazi se i zaključak da je sposobnost ljudi da se prilagode nadolazećim klimatskim uticajima ograničena – što znači da je brže smanjenje emisija ključno – i da su zabrinjavajuće nove zdravstvene prijetnje povezane s klimom u porastu, uključujući ekstremne vrućine.
Pandemija COVID-19 naučila nas je da su naši zdravstveni sistemi nespremni na šokove i stresove. Klimatske promjene su veliki šok i stres koji već pogađa mnoge zemlje, rekla je Kristie Ebi, specijalistica za uticaje globalnog zatopljenja na zdravlje na Univerzitetu Washington.
Uz to, učinci klimatskih promjena – od sporih kriza poput suše i porasta nivoa mora do vremenskih nepogoda – sve više raseljavaju ljude iz njihovih domova i pogoršavaju prijetnje od sukoba, rekli su naučnici.
Klimatske promjene, iako nisu direktni uzrok sukoba, pojačivač su društvenih nestabilnosti, rekao je Rockstroem. Ako želimo imati sigurnu i mirnu budućnost, moramo se vrlo brzo pozabaviti klimatskim promjenama, dodao je. Općenito, “ljudska sigurnost zahtijeva klimatsku sigurnost”, navedeno je u popisu uvida.
Smanjenje gubitka šuma i druge degradacije zemljišta također je ključno, kažu naučnici, budući da priroda i tla trenutno upijaju četvrtinu svjetskih emisija, učinkovito uklanjajući ugljični dioksid koji zagrijava planet iz atmosfere.
Također, kako bi se učinkovito uhvatila u koštac sa zagrijavanjem, društva se moraju odmaknuti od rasta BDP-a kao mjere uspjeha i koristiti “ljudsku dobrobit” kao ključni pokazatelj, potez koji bi “uračunao stvarnu ljudsku cijenu klimatskih promjena,” rekao je Rockstroem.
Naučnici su također naglasili da je važno osigurati da lokalno stanovništvo ima glavnu riječ o tome kako bi trebao izgledati razvoj otporan na klimatske promjene u njihovim zajednicama, te da se treba učinkovito trošiti novac namijenjen borbi protiv klimatskih promjena. (Zimo.hr)
