U obrazloženje odluke, koju je Trump uputio prema Kongresu, navodi se da prijetnju predstavljaju akcije osoba koje provode, spoznoriraju ili podržavaju postupke u svrhu opstrukcije implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma u našoj zemlji
Odluka o produženju povišenog stepena upozorenja u vezi sa Zapadnim Balkanom, koju je potpisao američki predsjednik Donald Trump, nosi niz vrlo značajnih signala za političke odnose u Bosni i Hercegovini.
U obrazloženje odluke, koju je Trump uputio prema Kongresu, navodi se da prijetnju predstavljaju akcije osoba koje provode, spoznoriraju ili podržavaju postupke u svrhu opstrukcije implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma u našoj zemlji. Opstruktivne aktivnosti u ovoj odluci određene su kao neprijateljske aktivnosti prema interesima SAD-a, koje predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici SAD-a.
Za razumijevanje uzroka donošenja ove odluke i političkih ličnosti u BiH na koje se ona referira, od najvećeg je značaja da je identična formulacija “opstrukcija provođenja Dejtonskog sporazuma” iskorištena i u odluci američkog Ministarstva trezora o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Sankcije koje je Ministarstvo trezora, u konsultacijama sa State Departmentom, donijelo u januaru 2017. godine protiv Dodika, a koje su još na snazi, bile su praćene obrazloženjem u kojem je Dodik određen kao osoba za koju je utvrđeno da “aktivno opstruira ili predstavlja značajnu opasnost u vezi sa aktivnom opstrukcijom Dejtonskog sporazuma”.
Tada su iz američke administracije navedeni i konkretni Dodikovi postupci u opstrukciji: nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH i kršenje zakona. Isti scenarij se i trenutno ponavlja, kroz Dodikovo kršenje Zakona o odbrani, te pokušaj protivustavnog preuzimanja državnih nadležnosti preko rezolucije NSRS-a o NATO putu.
Indikativno je i da u odluci Trumpove administracije problem ekstremističkog nasilja nije u vezi s BiH, već sa Makedonijom, gdje su nasilne skupine ekstremista izvršile pokušaj puča, napadom na Sobranje. Dakle, uprkos koordiniranoj propagandnoj akciji zvaničnika Srbije i entiteta RS, pa i iz susjedne Hrvatske čija predsjednica što u medijima što na sastancima sa svjetskim zvaničnicima govori negativno o našoj zemlji s ciljem stvaranja slike o BiH kao prostoru ekstremizma, takve informacije su na određeni način demantirane ovom odlukom iz kabineta američkog predsjednika, koja kao problem u BiH vidi opstrukcije Dejtona.
Odluka Bijele kuće o produženju stepena upozorenja za Zapadni Balkan, sa naglaskom na stanje u BiH i Makedoniji, jasno ukazuje da Trumpova administracija pomno prati zbivanja na ovom području.
Osim intenziviranog interesa za ovo područje, koje se sve češće navodi kao područje natjecanja između euroatlantskog bloka sa Rusijom i Kinom, ova odluka pokazuje i čvrstu privrženost Trumpove administracije Dejtonskom mirovnom sporazumu kao temelju za izgradnju i jačanje stabilnosti u BiH i regiji. (Faktor.ba)
