Mrtvo more, spektakularno slano jezero između Izraela, okupirane Zapadne obale i Jordana, izgubilo je trećinu svoje površine od 1960., a povlačenje vode za sobom ostavlja mjesečev pejzaž, zemlju bijelu od soli izbušenu kraterima.
U zlatno doba u prekrasnom mjestu Ein Gedi posjetioci su se šezdesetih godina mogli kupati u bazenima sa zagrijanom vodom, a zatim skočiti u Mrtvo more.
Danas je to prošlost jer depresije se mogu začas formirati i postići dubinu veću od od deset metara, a umnožile su se u dvadeset posljednjih godina na obalama jezera.
Kako se voda povlači za sobom ostavlja naslage podzemne soli. Kada pada kiša, slatka voda ulazi u tlo i rastapa sol pa kako nema potpore zemlja se urušava i formira kratere.
Grad duhova
Nekada turističko naselje Ein Gedi danas je grad duhova, izobličen kraterima u kojem su plantaže hurmi napuštene i milioni šekela uloženih u turizam otišli su u vjetar.
Ittai Gavrieli, naučnik s Geološkog instituta u Izraelu kaže da se hiljade dolaca formira sa svake strane Mrtvog mora. Ti opasni krateri, no također “jedinstveni i čudesni” izravna su posljedica isušivanja jezera od 70-ih godina zbog devijacije rijeke Jordan i sve veće eksploatacije minerala.
Danas Mrtvo more prima tek 10 posto vode u odnosu na prijašnje razdoblje jer Izrael i Jordan imaju povećane potrebe za pitkom vodom i navodnjavanjem, prenosi Hina.
Isušivanju Mrtvog mora pridonosi i zatopljenje, pa je primjerice u julu 2021. u Sodomi jugozapadno od Mrtvog mora bilo izmjereno 49,9 stepeni Celzijevih.
Gidon Bromberg, izraelski direktor nevladine organizacije Ecopeace, objašnjava da su ti krateri “osveta prirode” čovjeku za “nedopustivo djelovanje”.
“Nećemo uspjeti vratiti Mrtvo more u prijašnje stanje, no želimo da se nivo vode barem stabilizira”, kaže Bromberg.
Neizbježno propadanje
Njegova organizacija okuplja jordanske, palestinske te izraelske znanstvenike i zagovara povećanje desalinizacije Sredozemnog mora kako bi se rasteretilo Galilejsko jezero i rijeka Jordan koja se ulijeva u Mrtvo more te bi u tom slučaju donosila više vode.
Ecopeace želi i da industrija podnese svoj dio odgovornosti plaćanjem većih poreza.
Jordansko ministarstvo za vodu smatra da rješenja treba tražiti na međunarodnom nivou koji treba više upoznati s problemom Mrtvog mora.
U junu je Jordan, jedna od država koja ima najveći manjak vode, odustala od gradnje kanala koji bi povezivao Crveno s Mrtvim morem, a trebao se izvesti u saradnji s Izraelom i Palestincima. Umjesto tog kanala jordanske vlasti odlučile su graditi fabriku za desalinizaciju kako bi povećale opskrbu pitkom vodom.
No čak i da je kanal bio izgrađen, on sam ne bi mogao spasiti jezero, kaže Eran Halfi, hidrolog sa Naučnog instituta Arava.
“Mrtvom moru nedostaje milijarda metara prostornih vode na godinu, a kanal bi mogao dovesti 200 miliona kubnih metara”, objašnjava Halfi.
Naučnici smatraju da je povlačenje Mrtvog mora neizbježno u stotinu idućih godina i da će se krateri nastaviti širiti. No nakon toga jezero bi moglo vratiti ravnotežu jer kako se njegova površina bude smanjivala, voda će postajati slanija i isparavanje će usporiti.
Budućnost u kojoj će “more, danas amputirano, možda jednog dana povratiti ravnotežu”, Alison Ron iz Ein Gedija odbacuje kao takvu i krivi čovjeka jer se igrao s prirodom te zaključuje “Trebali bismo se sramiti što smo dopustili da se to dogodi”. (Tuzlanski.ba)
