Lijekari se nadaju da bi lijek protiv malarije mogao pomoći u borbi protiv koronavirusa. Međutim prejaka doza tog lijeka izaziva teške srčane probleme. U Brazilu je tako umrlo 11 pacijenata i testiranje je zaustavljeno.
Dok traje potraga za vakcinom protiv koronavirusa, naučnici širom svijeta se nadaju da bi neki postojeći ljekovi mogli biti djelotvorni protiv simptoma koje izaziva novi virus. Poslednjih sedmica se velike nade polažu u klorokin koji se desetljećima koristi u suzbijanu malarije.
U laboratorijskim istraživanjima u Francuskoj i Kini – doduše, na malom broju ispitanika – utvrđeno je da klorokin može spriječiti razmnožavanje koronavirusa i smanjiti njegovu koncentraciju u slučaju teških simptoma. Iako su postojale sumnje, a moguće nuspojave nisu bile dovoljno ispitane, na mnogim mjestima na svijetu su započele klinička istraživanja sa ovim lijekom.
Međutim u Brazilu je jedanaestoro pacijenata umrlo zbog jakih aritmija i oštećenja srčanog mišića koji su verojatno izazvani većim dozama klorokina u kombinaciji s antibioticima.
Istraživanje koje je financirala država vodio je Marcus Lacerda s Tropskog instituta u Manausu. Ukupno 81 pacijent podijeljen je u dvije grupe. Prva grupa je tokom pet dana dva puta dnevno dobijala po 450 miligrama klorokina, druga grupa tokom deset dana dvaput po 600 miligrama. Ta doza je viša od preporuka kineskih naučnika i Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Već nakon dva do tri dana su brazilski ljekari primetili teške poremećaje srčanog ritma kod pacijenata kojima je davana veća doza. Šestog dana istraživanja je umrlo jedanaestoro ljudi i testovi su prekinuti.
Nuspojave su bile poznate
Još prošle sedmice su internisti u jednom kanadskom stručnom časopisu upozorili na opasnost aritmije, pogotovu ako se klorokin daje s antibiotikom. Prema tom tekstu, kombinacija ljekova može izazvati i hipoglikemiju (veliki pad šećera u krvi), kao i uznemirenost, zbunjenost i halucinacije. Kod jačih doza, tvrdili su internisti, može doći do epileptičnih napada, kome i prestanka rada srca.
Moguće je da je dio problema s klorokinom u tome što je većina ljudi koji zbog korone razviju teške simptome znatno starija i bolesnija od pacijenata s malarijom. Očito u toj rizičnoj grupi ovaj lijek za malariju često ima teške posljedice po srce.
Tokom istraživanja u Manausu nije bilo paralelne placebo grupe kako bi se usporedili tok bolesti i smrtnost. Zato je teško zaključiti kod koliko ljudi je klorokin pretežno doprinijeo smrti. Posebno jer i antibiotik acitromicin, koji je bio dio terapije, također izaziva aritmiju. Pacijentima je davan i lijek protiv gripe tamiflu koji isto može poremetiti rad srca. (DW)
