Četvrtak, 5. Avgusta 2021.
Tuzlanski.ba logo

Milion ljudi u logorima širom Kine: Montirani procesi protiv Ujgura…

Preuzmite sliku

Više od milion Ujgura strpano je u kineske logore za preodgoj u kineskoj pokrajini Xinjiangu. Prema istraživanju DW-a brojni od njih su tamo osuđeni u montiranim procesima.

Žena pažljivo posmatra fotografiju na monitoru koja prikazuje kompleks zgrada ograđenih visokom ogradom: tamo pod visokim jarbolom za zastavu održavale su se jutarnje smotre. A u zgradi pored toga, ona se malo naginje, održavali su se sudski procesi: montirani procesi, bez ikakve pravne pomoći optuženicima. Bez mogućnosti odbrane ili prigovora, priča ova žena.

Ona počinje plakati, tiho, briše oči gornjom stranom ruke.

Jer sjećanje na vrijeme koje je provela u jednom kineskom logoru za preodgoj uznemiruje je: saslušanja, često buđenje žena s kojima je dijelila ćeliju usred noći, prljavština i stalni strah. „Tamo je strašno, oduzmu ti i posljednji ostatak slobode“, priča ona. Nju je traumatiziralo vrijeme provedeno u logoru, to se vidi. Muče ju noćne more i izgubila je volju za životom, kaže ona.

Ova žena je pripadnica naroda Ujgura, to je pretežno muslimanska manjina u kineskoj pokrajini Xinjiangu, na sjeverozapadu Kine, daleko od Pekinga. Kulturno i politički Ujguri imaju više veze sa komšijama iz Kazahstana ili Kirgistana nego s Han-Kinezima koji su većina u toj zemlji. Komunističke vlasti Kine diskriminiraju, šikaniraju i nadziru Ujgure na svim životnim područjima. Jer, oni odavno teže ka većoj nezavisnosti.

Tvrde da od njih prijeti opasnost. Kao primjera radi, 2009. kad je u glavnom gradu pokrajine Xinjiang Urumqiju došlo do nasilnih protesta Ujgura protiv Han-Kineza i kad je poginulo najmanje 140 ljudi. Ili 2014. kad je atentator izveo samoubilački napad na tržnici pri čemu je poginulo više desetaka ljudi. Peking se poziva na tu opasnost od terorizma.

  • Montirani procesi u logorima za preodgoj

    Krajem 2016. su kineske vlasti počele sve rigoroznije postupati protiv Ujgura. Od tada je nastala sveobuhvatna mreža logora za preodgoj i zatvora. Prema procjenama organizacija za ljudska prava i aktivista tamo je zatvoreno najmanje milion ljudi. Ko bude pušten iz logora i nakon toga ga se u stopu prati i često prisiljava da radi u tvornicama koje proizvode robu za strana preduzeća – i njemačka.

    Kineska vlada govori o „dragovoljnim obrazovnim centrima“, kojima je cilj „borba protiv ekstremističke ideologije“. U stvarnosti Ujgure se tamo prisiljava da se odreknu svoje religije i kulture i da uče mandarinski jezik, službeni kineski.

    Izgleda da su hapšenja proizvoljna: držanje Kur'ana na polici s knjigama može biti dovoljno da se čovjeka na više mjeseci, pa i godina, strpa u logor. Rodbina i prijatelji često mogu samo nagađati zašto je neko od njihovih ukućana ili radnih kolega strpan u logor.

    U nekoliko slučajeva su zatvorenici u logorima za preodgoj pa i na montiranim procesima morali sami odabrati svoje „zločine“, pokazalo je višemjesečno istraživanje DW-a. Žena s kojom je DW sedmicama bio u kontaktu pripovijeda da su joj jednoga dana u ruke dali popis od 75 navodnih kaznenih djela – i prisilili je da odabere jedno od njih. Ona je dakle sama trebala odrediti zbog kojeg djela su je uopće zatvorili u logor.

    Kaznena djela na popisu, to je DW-u potvrdilo još troje bivših zatvorenika, su često bila uobičajene stvari iz svakodnevice: nošenje muslimanske marame, obavljanje molitve ili kontaktiranje s rodbinom u inostranstvu.

  • Vlasti kažnjavaju vjerske i kulturne aktivnosti

    „Rekla sam im da ništa od toga nisam učinila, ali oni su me prisilili da izaberem jedno djelo. Prijetili su nam: ostat ćeš ovdje tako dugo dok ne odabereš jedno djelo”, pripovijeda ova žena čiji identitet DW ne otkriva zbog sigurnosnih razloga. Ona danas, kao i ostali bivši zatvorenici s kojima je DW razgovarao, živi u susjednom Kazahstanu. Kineske vlasti su vjerovatno dopustile izlazak iz Kine nakon što su kazahstanska vlada i rodbina zatvorenika pravila pritisak. Ali, boravišni status ove žene još nije siguran.  I ona se boji da bi njena rodbina u Xinjiangu mogla biti izvrgnuta represalijama.

    Ona je na kraju kao „prijestup“ izabrala posjetu inostranstvu jer je s mužem bila preselila u Kazahstan. Uhapšena je za vrijeme jedne posjete rodbini u kineskoj pokrajini Xinjiangu.

    Činjenica da se većina od 75 „prijestupa” navedenih na popisu odnosi na vjeru ukazuje na to da kineske vlasti progone Ujgure zbog njihovih vjerskih i kulturnih aktivnosti, kako već odavno tvrde aktivisti za ljudska prava, a što je potvrdilo istraživanje DW-a obavljeno početkom ove godine. Izgleda da Kina pokušava dovesti Ujgure na liniju i uništiti njihovu kulturu i religiju.

  • Naročito teške kazne za vjerska “djela”

    Nakon što su odabrali svoja „nedjela”, pripovijedaju bivši zatvorenici, odvedeni su u jednu prostoriju – na montirani proces, bez branitelja, bez javnosti ili mogućnosti da ulože žalbu. Zatvorenicima su objavljene unaprijed gotove presude i visina kazne. „Onda su zatvorenici morali reći: žalim zbog svoga prijestupa, obećavam da neću ponoviti svoja nedjela“, priča žena koja je dobila kaznu od dvije godine zatvora. Jako dobro se sjeća trenutka kad joj je saopćena kazna, kako je u njoj umro i posljednji tračak nade. „Mislila sam: za dvije godine ću biti mrtva.“

    Ipak je imala sreće: drugi su osuđeni na deset i više godina zatvora. Duge kazne zatvora dobili su oni, u tomu se slažu izvještaji svih bivših zatvorenika s kojima je razgovarao DW, koji su s popisa odabrali vjerska „nedjela”, kao primjerice redovnu molitvu.

    Ti zatvorenici su najčešće nestajali, noću odvođeni iz spavaonice ili danju iz učionice. Kamo su odvedeni ovi bivši zatvorenici ne znaju. Logor za preodgoj, kaže jedna žena, „nije mjesto na kojem se može postavljati pitanja“. Ali, vjerovatno je da su osuđeni odvedeni ili u najstrože dijelove logora ili u zatvor.

    To potvrđuju i aktivisti. Po njima zatvorenici poput imama, koje se smatra jako religioznima i „nepopravljivima”, završavaju u zatvorima ili naročito strogim dijelovima logora. Od 2018. je kineska vlada neke logore pretvorila u zatvore s najvišim mjerama sigurnosti, a druge ukinula ili pretvorila u smještaje za prisilne radnike, potvrđuje istraživanje Australskog instituta za stratešku politiku.

    DW je mjesecima razgovarao s četvero zatvorenika koji su bili zatvoreni u tri različita logora u pokrajini Xinjiang. DW je uspio lokalizovati te logore uz pomoć satelitskih snimaka i javno dostupnih izvora, kao što su primjera radi objave konkursa.

    Ujguri „potpuno izvrgnuti samovolji birokrata”

    Priče zatvorenika se u bitnim stvarima poklapaju. Iz njih se može zaključiti da su montirani procesi u Xinjiangu vrlo rašireni. To je vjerovatno zbog centralističke kontrole logora, smatraju stručnjaci s kojima je DW razgovarao.

    Iako on sam još nije čuo za ove procese, Rian Thum s britanskog Univerziteta u Nottinghamu kaže da mu izgleda uvjerljivo da su montirani procesi stvarno provođeni. Ni izvan logora Ujguri nemaju šanse na korektna suđenja, kaže Thum. „Oni su potpuno izručeni samovolji birokrata i članova Komunističke partije, koji ih jednostavno mogu ukloniti.”

    I rodbina zatvorenih Ujgura priča o samovoljnim procesima, o tome da zatvorenici bivaju proizvoljno premještani iz zatvora u logore za preodgoj i obrnuto. Jedna žena koja živi u Njemačkoj priča za DW da je više njenih rođaka dva puta bilo osuđivano na zatvorske kazne, kako bi ponovo mogli biti poslani u logor za preodgoj. „Oni se poigravaju sa zatvorenicima.”

    Odgovor Kine

    DW je u više navrata slao detaljan upitnik kineskom veleposlanstvu u Berlinu i kineskom ministarstvu vanjskih poslova u Pekingu. Umjesto odgovora kinesko diplomatsko predstavništvo je DW-u poslalo link na izjavu koja je krajem 2019. objavljena na web-stranici veleposlanstva pod naslovom: „Nekoliko činjenica o temi Xinjiang“.

    Tu se kaže da u Xinjiangu nema internacijskih logora, da postoje samo ustanove za dodatno strukovno obrazovanje. Time se pomaže ljudima koji su „zavedeni terorističkim i ekstremističkim idejama, ali još nisu nanijeli stvarnu i ozbiljnu štetu“, kaže se u saopćenju.  Cilj je „vratiti ih na pravi put, osigurati im zaštitu od terorizma i ekstremizma, stvoriti sigurno zaposlenje i poboljšati kvalitetu života”, kako bi Ujguri mogli „sretno živjeti”. (Tuzlanski.ba)

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

    Ključne riječi: , ,