Izbijanje sukoba između velikih sila bila bi katastrofa, jer postoje naznake o mogućem uvlačenju Kine i SAD-a u rat bez ikakvog planiranja, piše ‘The National Interest’.

Članak objavljen na web stranici The National Interest upozorio je na mogućnost izbijanja rata između Sjedinjenih Američkih Država i Kine te na katastrofalne posljedice koje bi to moglo imati na globalnom nivou.

Kolumnista Sebastien Roblin, u tekstu objavljenom na web stranici pod naslovom “Zašto bi veliki rat između Kine i Amerike mogao dovesti do kraja svijeta?”, navodi kako nema sumnje da bi izbijanje rata između velikih sila bila katastrofalna stvar, koju treba izbjegavati, te kako postoje naznake o mogućem uvlačenju Kine i SAD-a u rat bez ikakvog planiranja.

U članku se skreće pažnja na neugodnu napetost u odnosima dvije velesile, gdje se ističe da je jedna od njih čvrsto etablirana kao vojna sila, nakon desetljeća vođenja Hladnog rata, a druga je rastuća sila, željna povratka svoje regionalne hegemonije.

Američkih 1.350 bojevih glava, naspram 45 kineskih

Roblin u tekstu detaljno objašnjava vojne sposobnosti Kine i SAD-a, pravi usporedbu između njihovih vojski i naprednih vojnih sposobnosti te područja superiornosti svake od njih.

Ističe da obje zemlje posjeduju napredno oružje, ogromne vojske i nuklearno oružje, što bi posljedice izbijanja rata između dvije države učinilo velikim pitanjem na globalnom nivou.

Prema Udruženju za kontrolu oružja (ACA), SAD prednjači po pitanju broja nuklearnih bojevih glava u odnosu na Kinu, sa 1.350 bojevih glava u odnosu na 45 kineskih.

Srećom, uprkos dubokim razlikama u političkim sistemima dvije zemlje, Kina i SAD nisu međusobno toliko neprijateljski nastrojene, kao što je to slučaj između Zapada i nekadašnjeg Sovjetskog saveza, već, zapravo, imaju visok stepen ekonomske međuzavisnosti.

Ipak, historijski podaci ukazuju na to da često postoji rizik od izbijanja rata kada rastuća sila dovede u pitanje prevlast postojeće velesile.

Između Pekinga i Washingtona postoje duboka neslaganja oko pitanja globalnog upravljanja te, također, imaju mnogo razloga za međusobno nepovjerenje, navodi autor.

Prema Roblinu, poprište najveće napetosti između SAD-a i Kine su vode Tihog okeana, budući da Peking pridaje veliku važnost potiskivanju američkih brodova daleko od lanca umjetnih otoka koje je sagradio u Južnokineskom moru, kako bi predstavljali strateške vojne tačke.

Desetljećima će biti potencijalni vojni protivnici

Sjedinjene Američke Države i većina zemalja svijeta smatraju da su to međunarodne vode te da svako ima pravo na plovidbu njima.

Američka mornarica nastavlja slati razarače i krstarice u patrole, nazivajući to “slobodom pomorske plovidbe”, kako bi održala svoje prisustvo u tim međunarodnim vodama.

U članku se zaključuje da će Kina i SAD vjerovatno u narednim desetljećima gledati jedna na drugu kao na potencijalne vojne protivnike.

Međutim, ako svojim odnosima budu upravljale mudro i oprezno, možda neće morati ući u stvarno vojno sučeljavanje.

Također, sposobnosti dvije zemlje će igrati važnu ulogu u tome kako će se doživljavati njihov globalni uticaj. (AJB)