Petak, 30. Septembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Krize, pandemija, rat: Je li ovo kraj globalizacije?

Preuzmite sliku

Pandemija i rat u Ukrajini pokazali su koliko brzo pucaju globalni lanci opskrbe. Gospodarski stručnjaci misle da je globalizacija odavno izgubila zamah, piše DW.

Mnogi stručnjaci vide rat u Ukrajini, zajedno s pandemijom, kao prekretnicu – sada počinje deglobalizacija, kažu. Prekidaju se lanci opskrbe, troškovi rastu, ima nestašica. Pokazuje se slabost modela u kojem proizvođač u Njemačkoj čeka na dio iz Kine kako bi napravio bicikl, a zemlja istočne Afrike ovisi o pšenici iz Rusije.

Logika iza toga – proizvodi se tamo gdje je jeftino, svi se specijaliziraju za nešto i na kraju su svi bogatiji – dugo je donosila plodove. Ali ne svima.

„Nejednakost se povećala na međunarodnom nivou, ali i unutar industrijskih društava”, kaže Andreas Wirsching, profesor historije na Univerzitetu Ludwiga Maximiliana u Münchenu. Ekonomska globalizacija je imala „mnogo dobitnika, ali i mnogo gubitnika i to se ne može poreći“, kaže on.

U loše strane globalizacije Cora Jungbluth, gospodarska stručnjakinja u Zakladi Bertelsmann, ubraja i socijalne i ekološke posljedice. Radnici u razvijenim zemljama su doživjeli da radna mjesta odlaze tamo gdje je radna snaga jeftinija dok su „multinacionalne korporacije izmjestile prljave faze proizvodnje“ u siromašnije zemlje, zaoštravajući tamošnje ekološke probleme.

A onda je došla pandemija

Već duže postoje naznake da je globalizacija u opadanju. Glavni pokazatelj je udio međunarodne trgovine u globalnom bruto-društvenom proizvodu (BDP). On je imao svoj vrhunac 2008. godine, prije početka svjetske krize i recesije.

„Odnos izvoza prema BDP-u širom svijeta znatno se povećao devedesetih i dvijehiljaditih godina. Ali od finansijske krize 2008. i 2009. taj odnos je stagnirao ili se smanjio”, kaže Douglas Irwin, profesor ekonomije na američkom Dartmouth Collegeu u New Hampshireu.

  • Irwin i drugi stručnjaci to dijelom pripisuju populizmu i protekcionističkim ekonomskim politikama. Ali ima i drugih bitnih faktora koji su prikočili globalizaciju. A onda je došla pandemija kao moćna kočnica.

    Je li iko prije i pomislio da bi u zapadnim trgovinama moglo nestati toaletnog papira? Ili da će paket na koji se inače čeka 4 do 5 dana sada doći tek za 4 do 5 sedmica, možda i više?

    Pandemija je dovela u pitanje proizvodnju po modelu just-in-time, kaže Megan Greene, gospodarska stručnjakinja na Harvard Kennedy School. Just-in-time podrazumijeva da svaki dio stiže odakle treba upravo kad je potreban u proizvodnji, umjesto da se skladišti. Tako se smanjuju troškovi.

    Kako kaže Greene, od pandemije vlada logika „globalnih lanaca opskrbe, ali uvijek uz plan B”, tako da kompanije nisu u škripcu ako se globalni lanci prekinu ili uspore.

    Jungbluth naglašava da mnoge države ozbiljno razmišljaju o skraćivanju lanaca opskrbe – da sve imaju u komšiluku. „Možda vrate kući neku proizvodnju, kako bi ključne sirovine i tehnologije bile blizu njihovih tvornica.”

    Pa još i rat u Ukrajini

    Upravo to je znak deglobalizacije. Sigurna isporuka, korak prema samodovoljnosti, umjesto efikasnosti i niske cijene koje nudi globalizacija. A onda još rat u Ukrajini i prateće sankcije.

    Radi se o ruskim energentima, ali i pšenici i suncokretu. „Vidimo da osjetno rastu cijene hrane kao posljedica rata, posebno pšenice i ulja”, kaže Irwin. To potiče inflaciju, a u nekim zemljama Afrike i Bliskog istoka može izazvati i glad.

    „Vrhunac globalizacije je odavno iza nas”, kaže ekonomistica Greene. „Rekla bih da je napredak globalizacije daleko sporiji nego prije, ali još nismo na terenu deglobalizacije.”

  • Jungbluth pak naglašava da su posljednjih godina države pokušale smanjiti ovisnost o takozvanim kritičnim resursima iz drugih predjela, što je također korak prema deglobalizaciji. On zagovara tezu da politička polarizacija svijeta sve više vodi i ekonomskoj – jedan ekonomski blok bit će zapadni, a drugi blok autokratskih država Rusije i Kine, i njihovih najznačajnijih trgovinskih partnera.

    „Svjedočimo povratku geopolitike, a i taj trend vodi deglobalizaciji, to jest pokušaju da se smanji ovisnost o državama koje nisu u vlastitom taboru”, kaže Jungbluth.

    Wirsching kaže da će se tek kasnije moći izvući ispravni zaključci. Ali da sada doživljavamo pandemiju i rat u Ukrajini kao dvije velike krize stopljene u jednu. „Kao savremenici imamo osjećaj da se nešto temeljito mijenja“, zaključuje on.

    Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

       
    Ključne riječi: , , , ,