Nedjelja, 28. Februara 2021.
Tuzlanski.ba logo

Kolumbija ne zna šta da uradi sa nilskim konjima Pabla Escobara

Preuzmite sliku

Prije smrti, najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Escobar uspio je steći ogromno bogatstvo.

U pucnjavi, prilikom pokušaja hapšenja 1993. godine, kolumbijska policija ubila je šefa medeljinskog kartela kokaina Pabla Escobara.

Iza sebe je ostavio veliki broj nekretnina, uključujući zgrade, vile i imanja, kao i privatne avione, helikoptere, luksuzne automobile, nakit i skupe slike.

No, možda najveću ekscentričnost stekao je sa zoološkim vrtom, domom za oko 1.200 egzotičnih životinja iz cijelog svijeta, uključujući slonove, nojeve, zebre, deve, žirafe i nilske konje koje je držao na svom privatnom ranču, Hacienda Napoles, u srcu Kolumbije.

Životinje su krijumčarene u zemlju Escobarovim avionima za drogu 1991. godine.

Nakon njegove smrti 1993. godine, većina životinja prebačena je u zoološke vrtove širom zemlje, osim nilskih konja. Četiri nilska konja – mužjak i tri ženke – ostavljeni su jer nisu mogli biti uhvaćeni i transportovani.

U međuvremenu su se razmnožili i postali invazivna vrsta koja je počela uništavati kolumbijski riječni ekosistem.

Hiljadama kilometara daleko od svog staništa u Africi, nilski konji počeli su se razmnožavati u tropskoj Kolumbiji.

Tri decenije kasnije napustili su Haciendu Napoles i nalaze se istočno od grada Medellin, oko sliva rijeke Magdalene.

Isabel Naudin je medicinska direktorica udruženja “Animal Balance Latin America”, nevladine organizacije koja se fokusira na kontrolu populacija životinja bez njihovog oduzimanja. Ona radi na podizanju svijesti u zajednici o njezi i poštivanju ovih životinja.

“U početku su se ljudi, koji su ih vidjeli, plašili nilskih konja”, rekla je za Anadolu Agency (AA) Naudin.

Kako je kazala, mnogi nisu ni znali o kakvoj je životinji riječ jer u životu nisu vidjeli ništa slično.

Iako nema dostupnih podataka, Naudin kaže da se čini da u zemlji ima 80 do 100 nilskih konja. Prema nedavnom istraživanju Instituta Humboldt za istraživanje biološke raznolikosti, za 10 godina moglo bi biti 150 nilskih konja, a kolumbijske vlasti ne znaju šta bi s njima.

Mnogi naučnici kažu da bi kolumbijske nilske konje trebalo ubiti jer uništavaju ekosistem, natječu se sa domaćim divljim životinjama i zagađuju lokalne vodene tokove. A bez prirodnih grabežljivaca poput lavova ili krokodila, ljudske kontrole, ekstremne suše i lova, stručnjaci kažu da će se nastaviti brzo razmnožavati.

Nilski konj se smatra jednom od najagresivnijih životinja u svijetu. Prema istraživanju, nilski konji se noću hrane na tlu, dok dan provode u vodi gdje se hlade i, među ostalim, olakšavaju – ispuštajući veliku količinu izmeta koji utječe na hemijski sastav vode.

Ipak, Naudin kaže da, iako ne pripadaju kolumbijskoj teritoriji, tamo su već dugo.

Lokalni stanovnici poput Isabel Romero kažu da je vrsta donijela više koristi regiji i da uživaju živjeti s tim neobičnim susjedima.

“Oni su čuvari rijeke i sprečavaju ribare da love ribu dinamitom”, kaže Romero. Animal Balance zalaže se za spas njihovih života, suprotno onome što većina stručnjaka preporučuje. Naudin kaže da je najbolja alternativa plan za kontrolu razmnožavanja koji se sastoji od ubrizgavanja sterilizirajuće hemikalije.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje