Kina provodi velike vojne vježbe oko Tajvana. Jučer je u more oko otočke zemlje koju smatraju svojim teritorijem ispalila 11 raketa što je razbjesnilo Tajvan koji je poručio da se priprema za rat.
Kina izvela rekordnih 68 naleta borbenih aviona i plovila s 13 ratnih brodova preko pomorske granice Tajvanskog tjesnaca u petak. Riječ je o neslužbenoj granici razgraničenja teritorija Kine i Tajvana koja se do sada poštovala.
Kineske vojne vježbe, koje bi u svakom trenutku mogle eskalirati u otvoreni ratni sukob, uslijedile su nakon što je Tajvan posjetila Nancy Pelosi, predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa, što su Kinezi shvatili kao američku provokaciju.
Kina je nakon toga objavila da prekida niz aktivnosti sa SAD-om, uključujući klimatske razgovore između SAD-a i Kine, prekogranične saradnje u borbi protiv kriminala, pomorske sigurnosti. imigracije i borbe protiv droga.
Šta bi se dogodilo da Kina napadne Tajvan?
Neki stručnjaci misle da Kini ne bi trebao biti problem zauzeti Tajvan, s obzirom na to da u vojsku ulaže blizu 200 milijardi dolara, 25 puta više nego Tajvan i da imaju 11 puta više vojnika.
Iako Kina ustraje da su njihove “namjere prema Tajvanu miroljubive”, njihova Narodnooslobodilačka armija upravo vodi najveću ikad demonstraciju vojne sile u zraku i moru oko Tajvana. Tajvan je udaljen 180 kilometara od jugoistočne obale Kine, a tim dijelom prolaze kineski, tajvanski, ali i američki brodovi.
U slučaju napada, neki zapadni stručnjaci predviđaju da bi Tajvan u najboljem slučaju mogao ciljati na usporavanje kineskog napada, odnosno pokušati spriječiti iskrcavanje kineskih amfibijskih snaga na obalu i izvoditi gerilske napade dok čeka vanjsku pomoć.
Pretpostavlja se da bi pomoć mogla doći od SAD-a koji Tajvanu prodaje oružje.
Je li Tajvan pod Kinom?
Kina vidi Tajvan kao svoju pokrajinu koja će na kraju ponovno biti pod kontrolom Pekinga. Međutim, Tajvan sebe vidi kao nezavisnu zemlju, s vlastitim ustavom, a imaju i ambivalentno savezništvo sa SAD-om. Trenutno samo 13 zemalja (plus Vatikan) priznaje Tajvan kao suverenu državu.
Historijski izvori sugeriraju da je otok prvi put došao pod potpunu kinesku kontrolu u 17. stoljeću kada je njime počela upravljati dinastija Qing. Zatim su 1895. predali otok Japanu nakon što su izgubili prvi kinesko-japanski rat. Kina je ponovno osvojila otok 1945. nakon što je Japan izgubio Drugi svjetski rat.
Od 70-ih godina Tajvan sa SAD-om ima nekakav neobičan oblik savezništva i nalaze se na popisu američkih prijateljskih teritorija. Iako se američka politika prema Tajvanu dosad temeljila na “strateškoj dvosmislenosti”, što znači da je SAD namjerno bio nejasan oko priznavanja Tajvana i odbrane u slučaju sukoba, američki je predsjednik Joe Biden nedavno učvrstio taj stav. Obavezao se da će SAD braniti Tajvan u slučaju sukoba.
Izjašnjavaju li se Tajvanci Kinezima?
U Tajvanu je na vlasti Kuomintang, Kineska nacionalistička partija. To je stranka koje je iz Kine na Tajvan pobjegla 1949. godine izgubivši vlast od Komunista. Iako je na Tajvanu zaveden jednopartijski sistem, Kuomintangu posljednjih desetljeća opada uticaj.
U posljednjih 30 godina, značajno je porastao broj onih koji se izjašnjavaju kao Tajvanci. Prema istraživanjima, 1992. Kinezima se na Tajvanu izjašnjavalo gotovo 30 posto stanovnika, a Tajvancima njih manje od 20 posto. Situacija je sada potpuno drugačija, od 25 miliona ljudi, njih 65 posto izjašnjava se Tajvancima, a Kinezima tek zanemarivih par posto.
Kakav je odnos vojnih snaga između Kine i Tajvana?
Prema bazi vojnih podataka, Kina ima malo više od 2 miliona vojnika, uključujući kopnene i pomorske snage, u odnosu na 170.000 tajvanskih. Pritom, Kina ima 5.400 tenkova, 59 podmornica i 86 mornaričkih brodova, a Tajvan 650 tenkova, 4 podmornice i 26 brodova.
Uprkos napetostima između Kine i Tajvana i potencijalnoj eskalaciji sukoba, istraživanja pokazuju da su mnogi Tajvanci relativno mirni. U oktobru 2021. Taiwan Public Opinion Foundation pitala je ljude misle li da će na kraju doći do rata s Kinom. Gotovo dvije trećine (64,3 posto) odgovorilo je da nije.
Koliko je tajvanska privreda bitna za svijet?
Dodatno, potencijalni sukob mogao bi ugroziti i važnu tajvansku ekonomiju. Naime, samo jedna tajvanska kompanija – Taiwan Semiconductor Manufacturing Company (TSMC) – drži više od polovice svjetskog tržišta računalnih čipova vrijednog gotovo 100 milijardi dolara. Usporedbe radi, samo TSMC snabdijeva trećinu čipova za sve svjetske telefone, prijenosna računala, satove i igraće konzole. Na drugom je mjestu, s 18 posto, južnokorejska kompanija Samsung.
Stručnjaci kažu da bi osvajanjem Tajvana Kina preuzela jednu od najjačih svjetskih industrija. Pritom je Kina zasad najveći trgovinski partner Tajvana. Njihova trgovinska razmjena vrijedna je 273 milijarde dolara, a čini trećinu ukupne trgovine otoka s ostatkom svijeta, prema podacima tajvanske vlade.
Tajvan je također upozorio kompanije na otoku da očekuju intenzivne cyber napade u narednim danima. (jutarnji.hr)
