Srijeda, 12. Juna 2024.
Tuzlanski.ba logo

Ko je Ebrahim Raisi, iranski predsjednik za kojim se traga?

Preuzmite sliku

Iranski tvrdolinijaški predsjednik Ebrahim Raisi dugo je bio viđen kao štićenik iranskog vrhovnog vođe Ajtolaha Homeinija.

Vijest o tome da je njegov helikopter u nedjelju izvršio ono što su državni mediji u početku opisali kao “tvrdo slijetanje” odmah je privukla novu pažnju na lidera, koji se već suočava sa sankcijama SAD i drugih nacija zbog svoje umiješanosti u masovno pogubljenje zatvorenika 1988.

Raisi (63) je ranije vodio iransko pravosuđe. Neuspješno se kandidirao za predsjednika 2017. protiv Hassana Rouhanija, relativno umjerenog svećenika koji je kao predsjednik postigao nuklearni sporazum Teherana sa svjetskim silama 2015. godine, piše Associated Press.

Godine 2021. Raisi se ponovo kandidirao na izborima na kojima je svim njegovim potencijalno istaknutim protivnicima zabranjeno da se kandiduju prema iranskom sistemu provjere. On je osvojio skoro 62% od 28,9 miliona glasova, što je najniži odziv u procentima u historiji Islamske Republike. Milioni su ostali kod kuće, a drugi su poništili glasačke listiće.

Raisi je bio prkosan kada su ga na konferenciji za novinare nakon njegovog izbora pitali o pogubljenjima iz 1988. godine, kada su se dogodila lažna ponovljena suđenja političkim zatvorenicima, militantima i drugima koja će postati poznata kao “komisije smrti” na kraju krvavog iransko-iračkog rata.

Nakon što je tadašnji iranski vrhovni vođa ajatolah Ruholah Homeini prihvatio prekid vatre uz posredovanje UN-a, pripadnici iranske opozicione grupe Mudžahedin-e-Khalk, teško naoružani Sadamom Huseinom, upali su preko iranske granice iz Iraka u iznenadnom napadu. Iran je otupio njihov napad.

Vezano | Iranska televizija: Helikopter u kojem je bio predsjednik Raisi doživio incident pri slijetanju

Suđenja su počela otprilike u to vrijeme, a optuženi su zamoljeni da se identifikuju. Oni koji su odgovorili kao “mudžahedini” poslani su u smrt, dok su drugi ispitivani o njihovoj spremnosti da “očiste minska polja za vojsku Islamske Republike”, prema izvještaju Amnesty Internationala iz 1990. godine. Međunarodne grupe za ljudska prava procjenjuju da je pogubljeno čak 5.000 ljudi. Raisi je bio u komisijama.

Američko ministarstvo finansija SAD-a je 2019. sankcionisalo Raisija “zbog njegovog administrativnog nadzora nad pogubljenjima pojedinaca koji su bili maloljetnici u vrijeme njihovog zločina i mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja zatvorenika u Iranu, uključujući amputacije”. Pominje se i njegovo učešće u pogubljenjima 1988. godine.

Iranom u konačnici upravlja njegov 85-godišnji vrhovni vođa, Homeini.. Ali kao predsjednik, Raisi je podržao obogaćivanje uranijuma u zemlji do nivoa gotovog oružja, kao i ometanje međunarodnih inspektora kao dio njene konfrontacije sa Zapadom.

Raisi je također podržao napad na Izrael u masovnom napadu u aprilu u kojem je više od 300 dronova i projektila ispaljeno na zemlju kao odgovor na sumnjivi izraelski napad u kojem su ubijeni iranski generali na sjedište ambasade zemlje u Damasku.

Takođe je podržao bezbjednosne službe u zemlji dok su se obračunavale sa svim neslaganjima, uključujući i poslije smrti Mahse Aminija 2022. i protesta širom zemlje koji su uslijedili.

Tada je ‘sigurnosni udar’ ubio više od 500 ljudi, a privedeno je više od 22.000. U martu je istražno vijeće Ujedinjenih naroda utvrdilo da je Iran odgovoran za “fizičko nasilje” koje je dovelo do Aminine smrti nakon njenog hapšenja jer nije nosila hidžab ili maramu, po želji vlasti.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,