Naučnici sa Univerziteta u Melbourneu izračunali su da će oluje i rast nivoa mora poharati teritorij površine Francuske, da će time stradati petina svjetske ekonomije, sve pod uslovom da se klimatske promjene ne zaustave.

Logika je jasna. Čovječanstvo ispušta CO2 i druge stakleničke plinove koji zarobljavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi. Uslijed toga se zagrijavaju i atmosfera i more, otapaju se glečeri i polovi, raste nivo mora, ali raste i energija u zatvorenom sistemu atmosfere, što znači da vjetrovi i oluje postaju neuporedivo jači i nepredvidljiviji, piše N1.

Svijet je već upoznao početke toga; kroz poharanu prirodu, uništene živote, materijalnu štetu.

Naučnici iz Melbournea izračunali su da bi ovakvim scenarijem do kraja stoljeća čovječanstvo pretrpjelo materijalnu štetu od 14.200 milijardi dolara kroz uništenje naseljenih područja i infrastrukture. Uslov je da se klimatske promjene ne zaustave i da čovječanstvo ne razvije metode odbrane od morskih poplava.

Svoje su istraživanje objavili u Natureu, a CNBC je intervjuisao jednog od autora Iana Younga:

“Širom svijeta moramo razumjeti da ovakve promjene predstoje sve do kraja stoljeća i da moramo razviti plan kako da na to odgovorimo.”

Analizirali su nekoliko najzastupanijih scenarija klimatskih promjena u odnosu na zagađenje atmosfere s CO2 i došli do zaključka da će, od potopljenih područja, 32 posto stradati direktnim potapanjem uslijed rasta nivoa mora zbog otapanja polarnog leda, dok će 68 stradati uslijed dramatičnih plima i oluja.

Najveće štete predvidjeli su na sjeveroistoku SAD-a, na sjeverozapadu Evrope, u jugoistočnoj Aziji i na sjeveru Australije. Najgore će stradati države u kojima je stanovništvo gusto naseljeno u niskim priobalnim područjima, te otočne nacije. Nabrojali su. jugoistok Kine, Sjeverni teritorij u Australiji, Gujurat u Indiji, Veliku Britaniju i države SAD-a, od kojih najgore prijeti Sjevernoj Karolini, Virginiji i Marylandu.

Neobično je da CNBC ne navodi Bangladeš, Holandiju i Tuvalu, ali zato nabraja uništenje stambenih objekata, saobraćajnica i zagađenje pitke vode. U SAD-u, inače, 40 posto stanovništva živi u priobalnim ugroženim područjima.

“Obalna područja posebno su osjetljiva na rast nivoa mora i klimatske promjene”, komentirao je Ebru Kirezci, također suautora istraživanja.

“To će iziskivati detaljno dugotrajno planiranje prilagodbenih strategija kako bi se podigla spremnost obalnih zona”, kazao je. (Tuzlanski.ba)