Petak, 9. Decembra 2022.
Tuzlanski.ba logo

Klimatske promjene bi u pojedinim dijelovima svijeta mogle biti smrtonosne poput raka

Preuzmite sliku

Prema novoj platformi “Human Climate Horizons” koju je pokrenuo Razvojni program Ujedinjenih nacija i Climate Impact Lab (Laboratorija za klimatske uticaje), bez odlučne i hitne akcije, klimatske promjene će pogoršati nejednakosti i produbiti jaz u ljudskom razvoju, javlja Anadolu Agency (AA).

Platforma koja je kreirana s ciljem da osnaži ljude i donosioce odluka, pokazuje šta klimatske promjene mogu predstavljati za živote ljudi kroz promjene u mortalitetu, sposobnosti zarađivanja za život i korištenje energije.

Na primjer, u Daki, glavnom gradu Bangladeša, prema scenariju vrlo visokih emisija, dodatni broj smrtnih slučajeva zbog klimatskih promjena do 2100. godine (132 na svakih 100.000 ljudi godišnje) bio bi gotovo dvostruko veći od trenutne godišnje stope smrtnosti od karcinoma u Bangladešu, i 10 puta veći od broja smrtnih slučajeva u saobraćaju na godišnjem nivou.

Poređenje uticaja klimatskih promjena na zdravlje među zemljama ukazuje na budućnost u kojoj su pojačane trenutne nejednakosti: između zemlja G20 – koje čine većinu kumulativnih emisija CO2 – trećina će se suočiti sa dodatnim stopama smrtnosti zbog klimatskih promjena. Ali ovo raste u skoro tri četvrtine najnerazvijenijih zemalja, dramatično povećavajući nejednakosti u narednim decenijama.

“U 2022. godini, zajednice u svakom kutku svijeta svjedoče klimatskoj vanrednoj situaciji koja pogađa mnogo brže i jače nego što se predviđalo, predstavljajući i prijetnju našoj budućnosti i vrlo stvaran rizik koji se mora riješiti ovdje i sada”, izjavio je administrator UNDP-a Achim Steiner.

Kako je kazao, fokusirajući se na efekte klimatskih promjena na pitanja kao što su smrtnost, radna snaga i korištenje energije, ova nova platforma daje vitalne podatke i analitiku u ruke kreatora politike, pomažući zemljama da preduzmu klimatske mjere tamo gdje je to najpotrebnije.

“Na primjer, platforma pokazuje da bi snažniji globalni napori prema ciljevima Pariskog sporazuma mogli smanjiti predviđenu smrtnost od ekstremnih vrućina u 2100. godini za više od 80 posto, spasivši desetine miliona života”, naveo je Steiner.

Novi podaci također pokazuju da će klimatske promjene povećati nejednakosti unutar zemalja. Na primjer, u Baranquilli, lučkom gradu na sjeveru Kolumbije, prema scenariju vrlo visokih emisija, dodatna stopa smrtnosti do 2100. godine zbog toplijih temperatura (37 ljudi na svakih 100.000 godišnje) je pet puta veća od sadašnje stope smrtnosti od raka dojke u Kolumbiji. Ovo bi povećalo jaz u stopi smrtnosti zbog klimatskih promjena u poređenju sa glavnim gradom Bogotom.

“Laboratorija za klimatske uticaje kombinuje globalne podatke, analitiku velikih podataka i detaljne klimatske modele za procjenu troškova klimatskih promjena – i koristi od smanjenja emisija. Zasnovano na čvrstom istraživanju, pokazuje kako budući uticaji klimatskih promjena nesrazmjerno pogađaju regije koje su danas najtoplije i često najsiromašnije, pogoršavajući postojeću nejednakost”, izjavio je Sol Hsiang iz Climate Impact Lab, profesor javne politike na Kalifornijskom univerzitetu u Berkeleyu.

Kako je kazao, srećom, svijet još uvijek može promijeniti kurs agresivnim smanjenjem emisija.

Novi podaci pokazuju potrebu za brzim djelovanjem, ne samo za ublažavanje klimatskih promjena, već i na adaptaciju na njihove posljedice. Na primjer, u Faisalabadu u Pakistanu, čak i uz umjereno ublažavanje, dodatni smrtni slučajevi zbog klimatskih promjena bi u prosjeku iznosili 36 na 100.000 ljudi svake godine između 2020.-2039. Bez značajnog povećanog napora za adaptaciju, Faisalabad bi mogao očekivati da će se godišnja stopa smrtnosti od klimatskih promjena skoro udvostručiti, dostižući 67 smrtnih slučajeva na 100.000 do sredine stoljeća. Ovaj porast smrtonosti je skoro kao i moždani udar, trenutno treći vodeći uzrok smrti u Pakistanu.

“Dok se suočavamo sa kažnjavajućim utjecajima globalnih klimatskih promjena, lako se zapitati da li napori pojedinih zemalja, država ili gradova da smanje emisije štetnih plinova zaista čine razliku. Ova platforma pokazuje direktnu ulogu koju ovi napori igraju u oblikovanju naše zajedničke budućnosti”, rekla je Hannah Hess iz Climate Impact Lab, pomoćnica direktora Rhodium Group.

Nova platforma je besplatno dostupna uoči COP27, i otvara pristup evolutivnom toku istraživanja kako bi pomogla u informisanju akcija za smanjenje nejednakih efekata rastućih globalnih emisija stakleničkih plinova.

Human Climate Horizons (HCH) je platforma podataka i uvida koja pruža lokalizirane informacije o budućim uticajima klimatskih promjena na nekoliko dimenzija ljudskog razvoja. Radi se o javnom dobru koje je otvoreno za pristup i skalabilno digitalno – prozor u moguću budućnost – napajano evoluirajućim tokom multidisciplinarnih graničnih istraživanja. To je rezultat zajedničkog rada Laboratorije za klimatske utjecaje i UNDP-ovog Ureda za izvještaj o ljudskom razvoju.

HCH također svakome nudi prozor u klimatske promjene kroz lokalizirane podatke o temperaturi: korisnici u mnogim gradovima mogu istražiti koliko bi klima mogla postati ekstremnija i šta će to značiti za njihovu budućnost i njihovu djecu. Procjene su izgrađene na osnovu stručnih projekcija za prihod i rast stanovništva, budućih emisija stakleničkih plinova i simulacija iz 33 klimatska modela, te su stoga najmodernije i dostupne besplatno. Analiza je rigorozna. Recenzirali su ga i objavili vrhunski akademski časopisi, uključujući Nature i Quarterly Journal of Economics. Cijeli skup projekcija se može preuzeti i osnažit će istraživače i analitičare politike da razviju vlastite uvide.

Pružajući hiperlokalnu pokrivenost za više od 24.000 regija širom svijeta, dva različita scenarija politike i vremenskog horizonta do kraja 21. stoljeća, platforma pruža empirijski utemeljene podatke o potencijalnim ljudskim troškovima klimatskih promjena. Njeno prvo izdanje pokriva efekte klimatskih promjena na smrtnost, rad i korištenje energije. Modeliranje će uskoro pokriti mnogo više, uključujući uticaje klimatskih promjena na obalne zajednice, proizvodnju hrane i štetu na infrastrukturi.

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje