Četvrtak, 9. Aprila 2020.
Tuzlanski.ba logo

Koronavirus u BiH

ZARAŽENI

839

OPORAVLJENI

79

UMRLI

35
Preuzmite sliku

Kada možemo očekivati kraj pandemije korona virusa?

U mnogim pogođenim zemljama, zatvorene su škole, kafići, restorani i tržni centri, obustavljen saobraćaj u velikom obimu, zabranjena masovna okupljanja…

Tamo gdje je nekada sve vrvilo od ljudi i svakodnevnog života, sada su gradovi bez ikoga na ulicama, zbog restrikcija koje su mnoge svjetske vlade uvele kako bi stale na put dodatnom širenju pandemije izazvane korona virusom. U mnogim pogođenim zemljama, zatvorene su škole, kafići, restorani i tržni centri, obustavljen saobraćaj u velikom obimu, zabranjena masovna okupljanja…

No, mnogi od nas se pitaju kada će se pandemija okončati, i kada ćemo moći da se vratimo svojim normalnim životima. Srbijanski epidemiolozi i virusolozi smatraju da bi sve ovo moglo da potraje još najmanje nekoliko mjeseci.

Epidemiolog Predrag Kon smatra da u ovakvom režimu (izolacije svih starijih od 65 godina i ograničenog kretanja ostalih)treba da živimo još šest sedmica, dok je epidemiolog i redovni profesor Medicinskog fakulteta u penziji Zoran Radovanović pesimističniji: on vjeruje da bi proljeće 2021. zvučalo kao razumna procjena roka u kojem bi društvo moglo da se izbori sa virusom korona.

Jedan od optimističnijih je britanski premijer Boris Johnson koji vjeruje da bi njegova zemlja mogla da promijeni tok epidemije u narednih 12 sedmica.

No, ako i broj zaraženih počne da pada u naredna tri mjeseca, ipak ćemo i dalje biti daleko od kraja pandemije, ocjenjuje BBC, koji dodaje da će za to vjerovatno biti potrebne godine.

I svjetski priznata srbijanska virusološkinja Ana Gligić smatra da se prirodne, žarišne infekcije, kakva je i ova infekcija korona virusom, “teško savlađuju, i još teže iskorenjuju”. Ona smatra da Covid-19 može da se pretvori u sezonsku bolest, ocjenjujući da je za dobru vakcinu potrebno od godinu dana do 18 mjeseci, što iz ove perspektive za mnoge od nas ne djeluje baš blizu.

Mnoge evropske zemlje, u kojima trenutno korona virus hara u najvećoj mjeri, iz dana u dan donose sve restriktivnije mjere, ali BBC ocjenjuje da to neće moći da se održi na dugoročnom planu.

Društvena i ekonomska šteta bit će katastrofalna, ocjenjuje BBC, i dodaje da je ono što je, također, državama potrebno, tzv. “izlazna strategija”, odnosno način na koji će ukinuti restrikcije i vratiti se u normalu.

No, to ne znači da će korona virus nestati, tj. ako budu ukinute restrikcije koje bi dovele do povratka virusa, to bi ponovo izazvalo nepovratan rast broja zaraženih.

Pa, šta da radimo?

“Imamo veliki problem u čemu bi se sastojala izlazna strategija i kako ćemo izaći iz ovoga. Ne radi se samo o Ujedinjenom Kraljevstvu. Nijedna zemlja nema izlaznu strategiju”, smatra profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Edinburškom univerzitetu, Mark Woolhause.

Tri opcije

Radi se o velikom naučnom i društvenom problemu, a postoje tri načina da se riješi trenutna zdravstvena havarija: vakcinacija, dovoljno ljudi koji će razviti imunitet (tzv. imunitet stada) ili stalna promjena ponašanja društva, navodi BBC i dodaje da bi bilo šta od ovoga uticalo da se smanji sposobnost virusa da se dalje širi.

Ukoliko bi, kad bude napravljena vakcina, najmanje 60 posto populacije svake zemlje bilo vakcinisano, to bi stvorilo, navodi britanski javni servis, imunitet stada i onemogućilo da ovaj virus izazove nove epidemije ili pandemije.

I svjetski stručnjaci, kao i Ana Gligić, smatraju da je za razvijanje vakcine potrebno najmanje od 12 do 18 mjeseci, i to ukoliko “sve bude teklo glatko”.

“To je dug period čekanja kada se suočavamo sa do sada nezabilježenim društvenim ograničenjima u mirnodopskom periodu”, navodi BBC.

“Čekanje vakcine ne bi trebalo da bude označeno imenom ‘strategije’, jer to nije strategija”, ocjenjuje profesor  Woolhause.

Kratkoročna strategija mnogih zemalja je, poslije italijanskog slučaja čiji svjedoci smo iz dana u dan, da se postigne da ima što manje slučajeva oboljelih, kako bi se spriječilo da bolnice ne postanu pretrpane, i da, u tom slučaju, ne može nikome da se pruži kvalitetna njega.

Na to je u petak uvečer upozorila i premijerka Srbije Ana Brnabić.

U trenutku kad broj zaraženih počne da opada, moći će da budu ukinute i neke restrikcije, bar na neko vrijeme, odnosno dok ponovo ne dođe do porasta broja oboljelih i, samim tim, nove runde restrikcija, navodi BBC.

Svakako, imajući sve u vidu, jako je nezahvalno davati prognoze o tome kada bi ova pandemija mogla da se stavi “ad acta”.

Bar tako smatra glavni naučni savjetnik UK, sir Patrick Vallance.

Ali, svjetski epidemiolozi su zabrinuti da li bi i, eventualno, izgrađen kolektivni imunitet, uopšte potrajao.

Neki dosadašnji tipovi korona virusa, koji su izazivali uobičajene simptome prehlade, nisu baš uticali na stvaranje jakog imunog odgovora, pa su ljudi od tog virusa mogli i mogu da obole mnogo puta u životu, prenosi BBC.

No, sada se, očigledno mnogo toga promijenilo, a, što je još očiglednije, i mi moramo da promijenimo sopstveno ponašanje, kako bismo učinili da se smanji prenošenje ovog virusa, ocjenjuje profesor Woolhause i dodaje da to podrazumijeva i mjere samoizolacije rizičnih osoba, testiranja i neophodnu higijenu.

On dodaje da bi svakako od pomoći bilo razvijanje lijekova koji bi mogli uspješno da se bore protiv Covid-19, a primijenjivali bi se na ljude koji bi simptome pokazali u tzv. periodu “transmisione kontrole”, čime bi bilo spriječeno da oni virus prenesu drugim ljudima.

Istovremeno, ti lijekovi bi mogli da se daju i ostalim pacijentima u bolnici, kako bi se postiglo da bolest bude manje smrtonosna i kako bi se smanjio pritisak na jedinicu intenzivne nege.

A, omogućilo bi, takođe, ljekarima da saniraju više slučajeva oboljenja, prije nego što vlade uvedu restrikcije.

Ostaje nada da će vakcina biti razvijena što prije. (Tuzlanski.ba)

Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje

Ključne riječi: ,