Još od XV vijeka narod Tengger u Indoneziji zarad sreće, zdravlja i blagostanja žrtvuje svoju imovinu, usjeve i stoku bacajući ih u krater aktivnog vulkana na planini Bromo.
Za razliku od mnogih ljudi koji će otići kod ljekara i na taj način spriječiti razvoj oboljenja i druge opasnosti, zajednice naroda Tengger u Indoneziji imaju drugačiji, neobičan pristup – svu imovinu, usjeve i stoke bacaju u krater aktivnog vulkana na planini Bromo.
Svakog juna, narod Hingu Tengger iz istočne Jave slavi jednomjesečni festival Yadnya Kasada. Četrnaestog dana festivala, narod Tengger se probija do grebena planine Bromo, aktivnog vulkana. Tamo vjernici bacaju svoje svjetovne stvari (uključujući usjeve i stoku) u usta vulkana, u nastojanju da oslobode zajednicu bolesti i prirodnih katastrofa.
Legenda kaže da je festival počeo da se održava od XV vijeka, zajedno sa pričom o kraljevskoj princezi Roro Anteng i njenom mužu Jaka Seger, koji su osnovali Kneževinu Tengger. Međutim, nisu mogli da imaju djece pa su zatražili pomoć pomoć planinskih bogova. Bogovi su im podarili 24 djece, ali su naglasili da bi 25. dijete moralo da bude bačeno u vulkan kao ljudska žrtva. Zahtjev bogova je ispunjen i Anteng i Seger su žrtvovali svoje najmlađe dijete, Kesumu.
Više se ne koriste ljudske žrtve, pa se tradicija bacanja stvari u vulkan nastavlja kako bi se umirila drevna božanstva. Danas se ta ceremonija naziva Yadnya Kasada, a narod Tengger se moli i nudi hranu i stoku božanstvu Hyang Widhi Wasa. Glavna ceremonija se održava u hinduističkom hramu Pura Luhur Poten.
Neki lokalni mgeštani se uprkos opasnosti spuštaju u krater vulkana kako bi sakupili žrtvovanu robu, za koju vgeruju da bi mogla da im donese sreću. (nationalgeographic.rs)
