Stopa smrtnosti od virusa Nipah iznosi i do 75 posto i za ovaj virus nema vakcine. Dok se svijet fokusirao na covid-19, naučnici rade na tome da nipah ne uzrokuje sljedeću pandemiju, piše BBC.
Bio je 3. januara 2020. i Supaporn Wacharapluesadee čekala je dostavu. Počelo se govoriti o nekakvoj respiratornoj bolesti u Wuhanu u Kini, a kako se približavala Kineska nova godina, brojni Kinezi krenuli su prema Tajlandu kako bi proslavili. Tajlandska vlada počela je oprezno pregledavati putnike koji su dolazili iz Wuhana i nekoliko laboratorija, uključujući i Wacharapluesadeeov, izabrani su za obradu uzoraka.
Wacharapluesadee je lovac na viruse i vodi Tajlandski zdravstveni centar Crvenog križa za zarazne bolesti u nastajanju koji se nalazi u Bangkoku. Proteklih 10 godina članica je i Predicta koji radi na otkrivanju i zaustavljanju bolesti koje mogu skočiti sa životinja na ljude. Ona i njen tim uzorkovali su veliki broj životinja, ali fokusirala se na šišmiše, koji su nosioci velik broj koronavirusa, piše BBC.
Ona i njen tim bolest su u nekoliko dana shvatili bolest i o čemu se radi te su otkrili prvi slučaj covida-19 izvan Kine. Također su otkrili da, budući da se nije radilo o virusu koji je nastao u čovjeku, je najvjerovatnije blisko povezan s onim kojega su već našli u šišmišima. Zbog tih informacija tajlandska je vlada mogla djelovati brzo i staviti pacijente u karantinu te je Tajland – bez obzira na činjenicu da ima populaciju od gotovo 70 miliona ljudi – do 3. januara zabilježio ukupno 8.955 slučajeva zaraze i 65 smrtnih slučajeva.
Sljedeća prijetnja
U Aziji postoji veliki broj novih zaraznih bolesti u nastajanju, navodi BBC. Tropske regije imaju veliku bioraznolikost, što znači da sadrže i veliki broj patogena. Sve to povećava šanse za nastajanje novog virusa. Rast populacije ljudi i sve više kontakata među ljudima i divljim životinjama u ovim regijama dovode do povećanja rizika.
Tokom uzorkovanja hiljada šišmiša, Wacharapluesadee i njeni kolege otkrili su veliki broj novih virusa. Uglavnom su našli koronaviruse, ali i druge smrtne bolesti koje mogu prijeći na ljude.
Stopa smrtnosti od virusa nipah je od 40 do 75 posto
To uključuje i virus nipah. Voćni šišmiši su prirodni domaćin virusa. “Najviše nas zabrinjava činjenica da nema lijeka… i visoka stopa smrtnosti od virusa”, kazala je Wacharapluesadee. Stopa smrtnosti od virusa nipah iznosi između 40 i 75 posto, odnosno od toga gdje se pojavi, navodi BBC.
Ona nije jedina koja je zabrinuta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je prošle godine revidirala veliki popis patogena koji mogu uzrokovati javnu ugrozu. Fokusirali su se na one koji predstavljaju veliki rizik za zdravlje ljudi, one koji imaju pandemijski potencijal i one za koje nema cjepiva.
Virus nipah nalazi se u prvih 10 virusa na tom popisu.
Postoji nekoliko razloga zašto je ovaj virus tako opasan. Dugi period inkubacije (u jednom slučaju inkubacija je trajala čak 45 dana) znači da postoji puno prilika da zaraženi nositelj virusa isti prenese dalje, bez znanja da je bolestan. Može zaraziti veliki broj životinja, čime se povećava šansa za širenje virusa. A može se prenijeti ili direktnim kontaktom ili konzumacijom zaražene hrane.
Osoba zaražena virusom nipah može imati respiratorne probleme, poput kašlja, grlobolje, boli i iscrpljenosti te encefalitisa, oticanja mozga koji može uzrokovati napadaje i smrt. Možemo reći da je to bolest čije širenje WHO želi spriječiti, piše BBC.
Ljudi su promijenili svijet
Izbjegavanje šišmiša bilo je moguće prije u ljudskoj historiji, ali kako se populacija povećava, ljudi mijenjaju planet i uništavaju divlja staništa. Sve to dovodi do širenja bolesti. U Aziji i azijsko-pacifičkoj regiji već sada živi 60 posto svjetske populacije, a još uvijek traje proces brze urbanizacije. Prema podacima Svjetske banke, između 2000. i 2010. godine skoro 200 miliona ljudi u Istočnoj Aziji preselilo se u urbane dijelove.
Uništavanje staništa šišimiša već je u prošlosti dovodilo do izbijanja virusa nipah. Jedno takvo izbijanje 1998. godine u Maleziji dovelo je do smrti više od 100 ljudi. U Aziji se također nalazi gotovo 15 posto svjetskih tropskih šuma, ali regija je i središte deforestacije. Kontinent je prvi na svijetu po gubitku bioraznolikosti.
Voćni šišmiši žive u gustim šumama s puno stabala gdje se hrane voćem. Kada se njihova staništa uništavaju, traže nova rješenja. Oni isto tako nose i brojne bolesti, poput virusa nipah, covida-19, ali i ebole i SARS-a.
Da jednostavno uništimo sve šišmiše? To bismo trebali napraviti samo ako želimo stvari još pogoršati, kaže Tracey Goldstein, voditeljica instituta i laboratorija pri projektu Predict. “Šišmiši igraju veoma važnu ekološku ulogu”, kaže ona. Oprašnjavaju više od 500 biljnih vrsta. Također kontrolišu i kukce te tako igraju važnu ulogu u smanjenju malarije jer jedu komarce, kaže Goldstein.
“Oni igraju izrazito važnu ulogu u ljudskom zdravlju”, zaključuje. (N1)
